Gotovo svaki treći hrvatski potrošač kupuje preko interneta. Naime, umjesto odlaska u trgovinu, malo manje od trećine potrošača u Hrvatskoj odlučuje se za online kupnju, onu iz naslonjača, pokazuju podaci europskih statističara.
Prema tim podacima, 29 posto hrvatskih potrošača lani je jednom ili više puta kupovalo preko interneta. Broj takvih kupaca u Hrvatskoj, ocjenjuju analitičati, u sljedećim će godinama nastaviti rasti, čime će na svoj način pridonijeti daljnjoj “amazonizaciji” hrvatske trgovine.
- Kupnja preko interneta i u Hrvatskoj raste, što se vidi i po broju paketa koje dostavlja Hrvatska pošta, i nastavit će rasti - ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar.
- Online kupnja i u Hrvatskoj ima trend rasta, posebno kod mlađe generacije, koja puno toga kupuje preko Amazona, eBaya ili drugih portala - ocjenjuje i Hrvoje Balen, član Uprave Algebre.
Iako se preko interneta danas može kupiti manje-više sve, podaci za razvijenija tržišta, poput njemačkog, pokazuju da se online najviše kupuju odjeća, obuća i elektronika, pa čak i namještaj i kućanski aparati, primjećuje Novotny. Njemačko je online tržište, dodaje, najjače u Europi: podaci pokazuju da je lani vrijedilo oko 58,5 milijardi eura te da je u odnosu na godinu prije poraslo 10,9 posto.
Slične stope rasta imaju i druga velika online tržišta na Starom kontinentu, poput britanskog. Osim mladih, preko interneta sve češće kupuju i zreliji ljudi, pokazalo je jedno istraživanje Eurostata.
Razvoj online trgovine donosi promjene i klasičnoj, tradicionalnoj trgovini. Tako je, primjerice, kaže Balen, vani sve uobičajenije da mnogi brendovi više ni ne otvaraju velike trgovine, nego one male, u kojima potencijalni kupci mogu vidjeti što im se nudi, a potom te ili neke druge proizvode naručuju preko interneta.No, to ne znači da online trgovina ugrožava onu tradicionalnu. Štoviše, napominje Novotny, mnoge od njih preko interneta povećavaju i svoje prihode od prodaje.
U kojoj se mjeri Hrvatska uklapa u takve trendove? Ako je suditi prema podacima Eurostata, za najvećim brojem drugih članica zaostajemo i po online trgovini. Naime, u EU u prosjeku preko interneta kupuje 57 posto potrošača. Najviše online kupaca je u Ujedinjenom Kraljevstvu, čak 82 posto, a najmanje, samo 16 posto, u Rumunjskoj. To, međutim, znači da upravo na našem tržištu postoji velik prostor za rast online trgovine.
Jednako tako, online trgovina pruža velike prilike kako za hrvatske potrošače, koji sada mogu kupovati na ogromnom tržištu EU, tako i za hrvatske proizvođače, koji imaju priliku ponuditi svoje proizvode i preko stranih internetskih stranica. No, malo hrvatskih proizvođača korisiti te mogućnosti.
- Mi, nažalost, nemamo dovoljno proizvoda za globalno online tržište - zaključuje Novotny.