Stanje u gospodarstvu lošije je nego prethodne godine, a zabrinjava što se ni sljedeće ne očekuje poboljšanje, stav je 408 anketiranih poduzeća u istraživanju “Poslovna očekivanja gospodarstva 2013.” u organizaciji Privrednog vjesnika. Optimizma, čini se, nema u poduzećima u Hrvatskoj, od kojih većina stanje u gospodarstvu 2012. godine ocjenjuje mršavom dvojkom. Građevinari i industrijalci najpesmističniji su među njima i smatraju da će teško prebroditi krizu.
Kako preživjeti?
Za razliku od prošle godine, kada kada se većina sudionika istraživanja odlučila krizi oduprijeti smanjenjem troškova proizvodnje, ove će godine 38,8 posto poduzeća s ukupno 30.500 zaposlenih rješenje potražiti u reorganizaciji poslovanja. Oko 26 posto tvrtki krizi će se pokušati oduprijeti povećanjem plasmana robe, a 14,6 posto smanjit će trošak proizvodnje. Oko 11 posto poduzeća s ukupno 8200 zaposlenih smanjit će troškove rada i tako pokušati preživjeti sljedeću godinu, za koju i u Vladi priznaju da će biti najgora.
Spas u fondovima EU
- Sljedeća godina bit će najteža fiskalna godina, i to smo ponovili nekoliko puta do sada - rekao je ministar gospodarstva Branko Grčić na predstavljanju rezultata istraživanja u prostorijama HGK. On jedno od rješenja gorućih gospodarski problema vidi i u efikasnom korištenju europskih fondova, no rezultati toga neće biti vidljivi u najtežoj godini, onoj koja je pred nama, nego tek u 2014. ili 2015. Grčić je najavio i reformske poteze u mirovinskom sustavu i na tržištu rada, rekavši da se kreće s postupnom fleksibilizacijom radnoga zakonodavstva, a da se pritom ne ugroze temeljna prava radnika. Program zbrinjavanja viška radnika tako bi se prebacio na državu.
- Velika pogreška bivše Vlade bila je što je usred kize krenula rezati naknade za nezaposlene i što je skratila rokove primanja naknada, dok je u isto vrijeme gotovo cijela Europa povećavala naknade za nezaposlene - rekao je Grčić.
Za brže reforme
Osvrnuvši se na kritike kreditnih agencija, Grčić je primijetio da se ovoj Vladi spočitava spora provedba reformi, a ne njihovo neprovođenje. Stoga će Vlada oformiti koordinaciju koja će svakih 15 dana pratiti napredak u restrukturiranju javnih poduzeća, njihovim pripremama investicija i korištenju europskih fondova. Kao spasonosno rješenje spomenuo je i novi Zakon o strateškom investiranju, za koji je uvjeren da će učiniti bitan pomak u ulaganju u Hrvatsku. Složio se s kritikama da javna ulaganja ne mogu spasiti gospodarstvo, ali da mogu biti onaj zamašnjak koji će potaknuti i privatnike da se odluče za investicije.
Upravo se investicija dotaknuo i ekonomski analitičar Žarko Primorac, koji drži da svi stručnjaci zanemaruju kvalitetu ulaganja.
Clintonov poučak
- Mene više zanima kvaliteta investicija od njihova obujma. Veličina investicija nije toliko bitna koliko je to kvaliteta, koja jedina može utjecati na stvaranje novih radnih mjesta. Više od polovice ukupnih ulaganja prelijevalo se u građevinske zgrade, što je zabrinjavajuće - rekao je Primorac.
Citirao je bivšeg predsjednika Billa Clintona, koji je jednom izjavio da ulaganje u elektranu na ugljen daje oko 900 novih radnih mjesta, u solarnu elektranu 1900, vjetroelektranu 3300, a ulaganje u održivu energiju kućanstava kao što je gradnja fasada i energetskih kuća oko 7000 novih radnih mjesta.
Njegova analiza pokazala je lošu spremnost javnog sektora da pokrene investicije.
Upravo su i anketirana poduzeća pokazala nespremnost da povećaju investicije u vlastitu proizvodnju. Više od polovice zadržat će jednaku količinu ulaganja u modernizaciju kapaciteta kao i ove godine. Samo 13 posto namjerava za tu namjenu odvojiti mnogo više novca, dok će 15,5 posto svotu za tu namjenu znatno smanjiti.
Uvođenje narodnih obveznica?
- Trebamo sjesti i ozbiljno raspraviti o plasiranju narodnih obveznica jer one otvaraju neke probleme na koje treba računati - komentirao je ministar gospodarstva Branko Grčić ideju da država građanima ponudi kupnju obveznica nakon što je kreditna agencija Standard& Poor’s smanjila rejting Hrvatskoj. Grčić kaže da bi u slučaju plasiranja obveznica moglo doći do reakcije banaka, koje bi u pokušaju da zaustave građane da štednju plasiraju u obveznice mogle podići kamate na štednju. To bi onda moglo rezultirati rastom kamata na kredite - rekao je Grčić.