Mladi bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak privukao je pažnju nizom poteza - od tax free modela za investitore, natječaja od 100 tisuća kuna za startupe s najboljim poslovnim planom i pokretanja projekta grada bez papira do zabrane zapošljavanja i smanjivanja plaća u gradskoj upravi.
Jučer se pohvalio da je, zbog poslovne mikroklime koju je stvorio pod devizom “U Bjelovaru kuna vrijedi više”, privukao brzorastuću IT tvrtku Serengeti. Priča brzo, gotovo u natuknicama, stalno izvlači nove projekte koje ima u planu, primjerice kako da mlade zadrži u gradu. Razumljivo, u Irsku se odselio čak i njegov brat. Muči ga što posljednjih godina niti jedna nova tvrtka nije napravila greenfield investiciju u Bjelovaru. O nekima od njegovih mjera raspitivali su se u drugim gradovima. Osječani su ga zvali zbog tax free modela i projekta “Bjelovarski doručak” koji se temelji na lokalnoj nabavi i plasmanu namirnica, pa sada surađuju OPG-i iz te dvije regije. Oni su, pak, Bjelovarčanima opisivali kako se tamo razvila softverska scena. Model naplate dugova koji provodi Hrebak zainteresirao je Karlovčane, a oni su razvili zanimljiva rješenja, spominje bjelovarski gradonačelnik, pametnog upravljanja prometom. Očito je zaživjelo tržište za lokalni “know-how”.
Čini se da želite pokazati da gradonačelnik može mnogo toga postići fokusira li se na reforme - lokalno.
- Ne da se čini, nego želim upravo to. Svi mi kažu da liberalna politika ne može uspjeti ili da gradonačelnik orijentiran na gospodarstvo ne može uspjeti. Želim im dokazati da se u Hrvatskoj može drugačije i da se u gradovima može drugačije. Za dvije-tri godine vidjet će se da je lokalno gospodarstvo poraslo. Plan je da se broj tvrtki i obrta poveća desetak posto i da se otvori 500 novih radnih mjesta. Također ćemo završiti digitalizaciju grada.
Objasnite tax free model. Što podrazumijeva?
- Investitori u Bjelovaru mogu za kunu dobiti zemljište, za kunu komunalni doprinos i za kunu komunalnu naknadu, ali moraju zaposliti minimalno 10 ljudi. Imamo prvu tvrtku koja ispunjava kriterij, iz drvnog je sektora. To je mlada tvrtka, bračni par koji želi otvoriti halu za izradu paleta, a investicija je veća od milijun kuna. Uskoro će početi s radom i otvoriti deset radnih mjesta. Ovaj tjedan imamo i vijest da dolazi IT tvrtka Serengeti, planiraju zaposliti 30 ljudi. Otvaraju ured ovdje zbog naših stimulativnih mjera i činjenice da je na bjelovarskom veleučilištu osnovan smjer računalstvo. Bit će IT kadrova. Želimo privući tvrtke iz tog sektora. Nudimo im besplatan prostor i pokrivamo režijske troškove, bez obzira na to koliko ljudi zaposle u razdoblju od tri godine. Za njih pripremamo i poseban projekt u suradnji s Europskom komisijom, u koji je uključeno i veleučilište te tehnološki park. Otvorit ćemo informatički hub, pri čemu se iz europskih izvora financiraju infrastruktura i edukacija, a Grad će plaćati troškove poslovanja. Jedan smo od tri grada koji je ušao u taj projekt, uz Zagreb i Rijeku.
Je li Darko Pervan, vlasnik Bjelina koji je biznis razvio u Švedskoj i sada ulaže u Hrvatskoj, došao u Bjelovar zbog vaših mjera?
- Ne, on se na investiciju od 50 milijuna eura u novi pogon odlučio prije godinu dana, nakon što je kupio bjelovarsku kompaniju. Dobit će sve za jednu kunu kad krene u nove investicije koje najavljuje, od još 50 milijuna eura. Surađujemo s njim vrlo dobro, primjerice oko izdavanja dozvola, u tome smo rekordni. On ima velike ambicije, želi postati jedan od velikih proizvođača namještaja u ovoj regiji, ali za to će mu trebati i veće kvote od Hrvatskih šuma. Ista je stvar i s investicijom u Ogulinu.
Turski investitor gradi kod vas veliku geotermalnu elektranu. Je li napokon pri kraju? Postoje zavrzlame oko dozvola.
- One još traju, koliko znam zbog državnog zemljišta preko kojega prolaze cijevi, ali su u završnoj fazi. Grad s tim nema ništa, čekamo da nam podnesu zahtjev za uporabnu dozvolu. Bio sam tamo s turskim veleposlanikom, projekt je praktički 80 posto završen. Vrijedan je oko 300 milijuna kuna. Prema njihovim najavama, do kraja godine će elektrana biti puštena u pogon, a u testnu fazu ide u lipnju ili srpnju. Gotovo pola Bjelovara će se tada napajati iz obnovljivih izvora energije. Već imamo nekoliko malih elektrana na drvnu sječku i biomasu, ali imamo perspektivu i za još jednu geotermalnu elektranu na gradskom zemljištu. Ležimo na velikom geotermalnom bazenu. Tražimo investitora, no svi čekaju da vide kako će se razviti priča s elektranom u Velikoj Cigleni, a i bušenje nije jeftino. Do investitora općenito nije lako doći. Čujem da u Čakovcu odbijaju investitore jer oni nude radnicima premale plaće. Ja ne odbijam nikoga. Neka dođu u Bjelovar, mi ćemo ih rado dočekati. Osim toga, mislim da mi nemamo male plaće, nego skupu državu.
Gradski proračun je nabujao, velikim dijelom zbog fondova EU, ali i poreza na dohodak koji vam je prepustila država.
- Proračun je planiran sa 168 milijuna kuna, pri čemu od projekata EU i drugih nacionalnih izvora očekujemo, dosta ambiciozno, više od 50 milijuna kuna. Od poreza na dohodak stiže 12 milijuna kuna i odlučili smo ih uložiti u gospodarstvo, između ostaloga i za komunalnu naknadu od koje ćemo osloboditi investitore. To će, računamo, biti oko četiri milijuna kuna. Još dva milijuna kuna ide za digitalizaciju grada, oko tri milijuna kuna za potpore poduzetništvu jer imamo 30-ak mjera, a dio će biti za sufinanciranje projekata iz fondova EU.
Žao mi je što neki gradonačelnici prihod od poreza na dohodak dijele biračima, recimo na uskrsnice, kao u Sisku. To je populizam. Kod nas samo milijun kuna od spomenutog iznosa neće ići za gospodarstvo, nego za smanjenje cijene vrtića.
Hoćete li smanjivati prirez?
- Još ne. Sada je na 12 posto. Kada bismo ga ukinuli, to bi gradsku blagajnu stajalo 12 milijuna kuna, a građani bi imali prosječno 15 kuna veću plaću. To se ne isplati. U Bjelovaru su ispodprosječne plaće u odnosu na Hrvatsku, tu su industrije s niskim plaćama: drvna, metalna, prehrambena. Za gospodarstvo je važno rasterećenje kroz komunalnu naknadu i komunalni doprinos, zato smo na to fokusirani.
Kako se odvija projekt digitalizacije grada?
- Do kraja godine bit će gotov na razini gradske uprave, a do sredine 2019. sve ostalo, od vrtića preko Komunalca do tehnološkog parka i poduzeća koje upravlja sportskim objektima. I to je ulaganje u gospodarstvo jer će poduzetnik dobiti dozvolu za posao u rekordnom roku. Ako ne mora zvati gradske službenike da bi vidio kako mu stoji predmet, ako obrazac može podnijeti online, a ne čekati u redu... i to vidim kao ulaganje u gospodarstvo.
Vi ste kao hodajuća reklama za gradonačelnika.
- Vidjet ćete da će za dvije tri-godine biti pomaka. Evo, primjerice, sad smo sudjelovali u projektu koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda, za zapošljavanje žena starijih od 50 godina. Bjelovar je u tome sudjelovao s deset milijuna kuna, zaposleno je 77 žena kao gerontodomaćice. Plaća nije velika, oko 2700 kuna, ali ipak ... A najbolja je stvar što ćemo ih do kraja projekta, za dvije godine, osposobiti za druga zanimanja. Uskoro ćemo o tome razgovarati s tvrtkama .
Imate li problem s iseljavanjem?
- Da. Nezaposlenost nam je pala s 18 na 12 posto, a zaposlenost gotovo da nije rasla. Evo, i moj je brat otišao raditi u Irsku. U Bjelovaru je imao plaću 2800 kuna... Sumnjam da se tu nešto može učiniti jednokratnim isplatama pomoći od nekoliko tisuća kuna. Ono što bih ja pokušao jest da mladim obiteljima pomognemo da lakše i jeftinije dođu do stana ili kuće te da imaju mogućnost zapošljavanja. Ostalo je demagogija.