Oprost dugova postaje, čini se, novi hrvatski “izvozni proizvod”. Vodeći se iskustvima Hrvatske, i nova je grčka vlada Alexisa Tsiprasa najavila da će svojim prezaduženim građanima opraštati dugove. Zasad samo porezne.
Naime, grčki su porezni obveznici, pokazuju podaci tamošnjih vlasti, nagomilali čak 76 milijardi eura duga. S obzirom na dugotrajnu krizu s kojom se (i) Grčka suočava, vlastima u Ateni jasno je da najveći dio tog duga neće moći naplatiti. Istodobno, i grčki građani vape za nekim “novim početkom”, koji bi im omogućio da krenu od nule. Stoga se nova vlada, prema izvješćima, odlučila na radikalnu mjeru oprosta polovice duga onim građanima koji odmah pristanu u državnu blagajnu uplatiti iznos od barem 200 eura.
- Bez prihoda ne možemo provoditi našu socijalnu politiku. Ljudima ćemo pomoći nudeći im mogućnost otplate barem 20 eura na mjesec - poručila je, kako prenose mediji, pomoćnica ministra financija Nadia Valavani.
Iako oprost poreznih i drugih dugova nije hrvatski izum, čini se da je nova grčka vlada toj ideji pribjegla vodeći se upravo hrvatskim iskustvom. Naime, ministar financija Boris Lalovac kaže nam da je upravo on svog novog grčkog kolegu Yanisa Varoufakisa, kojeg je prije nekoliko dana upoznao u Bruxellesu na sastanaku ministara financija EU, informirao o hrvatskim iskustvima s otpisom dugova, te mu je preporučio da sličan recept primijene i u Ateni.
- Iznio sam Varoufakisu naša iskustva i preporučio mu da to naprave. Ideja mu se svidjela. Ključno je riješiti problem prezaduženih građana - potvrdio nam je Lalovac.
No, hrvatski model oprosta dugova znatno je širi od onoga za kojeg se sada odlučila vlada Syrize u Ateni. Naime, osim reprograma i oprosta poreznih dugova, novim se Vladinim mjerama u Hrvatskoj otpisuju i manji, ali realno nenaplativi dugovi koje socijalno ugorženi građani imaju prema bankama, telekomima, javnim i komunalnim poduzećima.
Osim u Grčkoj, hrvatski je model oprosta duga najveći interes izazvao u regiji. Slovenska ministrica Anja Kopač Mrak prošlog se tjedna sastala s potpredsjednicom Vlade Milankom Opačić baš povodom te teme: željela je čuti detalje o oprostu duga. Na slovenskoj je televiziji prošlog petka oprezno izjavila da ne želi “unaprijed mnogo obećavati, ali da se intenzivno razmišlja i o hrvatskom modelu”.
Svoj model otpisa duga najsiromašnijima još od prošlog ljeta provodi i Makedonija. Otpis se odnosi na dugove za električnu energiju, grijanje i kredite koji nisu hipotekarni, a pravo na oprost imaju svi koji žive od socijalne pomoći, nezaposleni su ili su izloženi riziku zbog smrti partnera ili teške bolesti, a sve uz uvjet da obitelj dužnika nema prihode veće od 1.700 eura godišnje. Visina duga za oprost nije ograničena, no svakom vjerovniku koji oprosti dug država će oprostiti porez u visini od deset posto duga. Primjerice, ako vjerovnik oprosti 100 eura, njegova ukupna porezna obveza umanjit će se za 100 eura.
Tamošnje vlasti procjenjuju da će na oprost imati pravo između 50.000 i 100.000 građana, no do početka veljače oprost je ostvarilo 4.500 ljudi, a ukupni otpisani dug iznosi oko sedam milijuna eura. Većina otpisanog duga otpada na račune za struju.
U Hrvatskoj je pak situacija bitno drugačija: većina duga onih koji ispunjavaju uvjete za oprost otpada na dugove za mobitel. Od ukupnog duga od 357,5 milijuna kuna, telekomi potražuju 42 posto. Upravo je s teleoperatorima hrvatska Vlada najteže postigla sporazum o oprostu. Teleoperatori, čiji su vlasnici u Hrvatskoj mahom multinacionalne kompanije, teško su pristajali na dogovor o oprostu jer su se bojali da bi se hrvatski model mogao “preliti” i u druge države regije te da bi manjak dobiti mogao biti mnogo veći od onog koji se odnosi na Hrvatsku.
Prema procjenama potpredsjednice Opačić, oprost bi u Hrvatskoj moglo ostvariti oko 75.000 osoba. Na otpis mogu računati oni koji su 30. rujna prošle godine bili u blokadi najmanje godinu dana, čiji dug nije veći od 35.000 kuna (pri čemu dug prema bankama i tekeoperatorima ne smije biti veći od 10.000 kuna), koji primaju socijalnu pomoć ili im prihod po članu kućanstva ne prelazi 1.250 kuna mjesečno.
Kako bilo, dijelu građana time se otvara prostor za novi početak. No, ekonomisti ostaju skeptični prema tako shvaćenoj širokoj ruci države, posebno u izbornoj godini, te sumnjaju da oprost dijela dugova može značajnije potaknuti osobnu potrošnju kao glavni generator gospodarskog rasta.
- Oprostom dugova se šalju loše poruke, posebno u zemlji u kojoj je slaba kultura plaćanja. Kad se jednom s tim krene, tome nema kraja. Slažem se da ljudima treba pomoći, ali nisam siguran da je to najbolji način - poručuje Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, dodajuči kako i oprost dugova ima svoju cijenu jer ga netko mora platiti.
- Otpisu poreznih dugova obično pribjegavaju zemlje u kojima su ili neuredna plaćanja, ili postoji nesređeno pravosuđe, ili veliki problemi u punjenu proračuna. Te su mjere provodile i druge zemlje, vodeći se načelom da je bolje u proračun prikupiti išta nego ništa, budući da je najveći dio tih dugova ionako “mrtav”, odnosno nenaplativ dug - pojašnjava Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta. Dodaje kako mjera oprosta poreznih dugova, poput najnovije u Grčkoj, nije toliko usmjerena spašavanju dužnika, koliko punjenju državne blagajne po modelu “daj što daš”.
Ni Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke, ne vjeruje da oprost poreznih i, u našem slučaju, drugih dugova može biti okidač poticanja potrošnje i izlaska iz recesije. To je, zaključuje, kratkoročna socijalna mjera, nakon koje će se mnogi dužnici prije ili kasnije ponovno naći u dužničkoj slijepoj ulici.