Ne tako davno, još početkom ove godine, cijena credit-default swapova kretala se oko tek nešto iznad 200 baznih bodova, no rapidnim se trendom rasta samo pola godine kasnije ta cifra doslovno - upeterostručila. Riječ je o financijskom instrumentu kojim se vlasnici obveznica osiguravaju od slučaja nemogućnosti vlade da podmiri obveze po osnovi izdanih obveznica, a CDS financijskim tržištima ujedno služi i kao indikator rizika određenog izdavatelja. U konkretnom primjeru cifra od 1.100 baznih bodova 'prevodi' se kao brojka od 11% i toliko zapravo košta trošak osiguranja od defaulta (u odnosu na nominalnu cijenu izdanja). Ili da stvari budu još jasnije - vlasnici grčkih državnih obveznica, ukoliko žele potpuno osiguranje, ili naprosto 'igraju' (špekuliraju) na grčki bankrot, za milijun eura nominalne vrijednosti obveznica moraju izdvojiti čak 110.000 eura godišnje.
Valja pritom istaknuti kako dramatičan rast cijene credit-default swapova Grčkoj trenutno ne predstavlja nikakav problem u praksi, jer je solidarnost na djelu ostalih članica EMU iznjedrila paket pomoći težak 110 milijardi eura, koji pak pokriva obveze koje dospijevaju u iduće tri godine. Međutim, cijela priča ostavlja prilično gorak okus, a aktualna percepcija Grčke od strane financijskih tržišta drastično ugrožava ionako već dobrano narušen kredibilitet Europske monetarne unije, a ružan dojam dodatno je pojačan činjenicom kako je od Grčke, barem prema kriteriju credit-default spreadova, rizičniji samo autoritarni režim Huga Chaveza u Venezueli. Čak niti Argentinu investitori ne doživljaju u tolikoj mjeri rizičnim kao što je to slučaj sa Grčkom, što uostalom zorno potvrđuje i kretanje stope prinosa na državne obveznice. Izdanje s rokom dospijeća od deset godina trenutno podrazumijeva stopu prinosa iznad 10%, implicirajući premiju od čak 800 baznih bodova (8%) u odnosu na njemačka izdanja s istim rokom dospijeća.
Jedan od razloga obnovljenog pesimizma ulagača svakako su oprezne procjene prihodovne strane grčkog proračuna, koja bi se mogla slabije puniti zbog upitnih rezultata turističke sezone, ali i određenih problema u domaćem bankovnom sustava. Pa ipak, većina upire prstom u nedavnu reviziju od strane Moody's Investors Service kojom je Grčka zaradila etiketu zemlje sa 'junk' kreditnim rejtingom. Već to je bilo dovoljno da popriličan broj institucija pretoči svoj pesimizam u konkretne poteze i masovno se počne rješavati grčkih obveznica, kreirajući negativnu spiralu koja je rezultirala povećanom percepcijom rizika, ubrzo pretočenom i u rastom stope prinosa, odnosno, cijenu credit default spreadova. Oni neodlučniji vjerojatno će krenuti istim stopama, tragom glasina kako će Grčka, usprkos pomalo čudnoj suzdržanosti agencije Fitch Ratings (za sada još uvijek nije promijenila investicijski rejting Grčkoj), biti izbačena iz brojnih 'obvezničkih' indeksa. Prema još nepotvrđenim informacijama, već krajem lipnja Grčka bi trebala izletjeti iz Markit iBoxx indeksa, a taj će zaplet slijediti, nema nikakve sumnje, slijediti brojni obveznički investicijski fondovi i ETF-ovi, drastični povećavajući ponudu grčkih obveznica, što bi u konačnici trebalo donijeti daljnji rast stope prinosa. Kao da već nije dovoljno što aktualna cijena credit default spreadova podrazumijeva vjerojatnost defaulta od gotovo 70% tijekom idućih pet godina.