ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je tonuti i u ovoj godini, a izgleda za oporavak nema na vidiku. Zaključak je to koji se može izvući iščitavajući rengen stanja hrvatskoga gospodarstva, koji je Hrvatska narodna banka uputila u Sabor.
Neuspješna država
- Gospodarska kretanja vrlo su nepovoljna već četvrtu godinu zaredom. Činitelji koji ograničavaju rast jesu nepovoljna kretanja u međunarodnom okružju, koja se ogledaju u slaboj inozemnoj potražnji i pogoršanju uvjeta financiranja, slaba konkurentnost i vrlo loša poslovna klima - sažeta je ocjena je koju je guverner HNB-a Boris Vujčić na 47 strana poslao predsjedniku Sabora Josipu Leki.
Iako dio krivnje za grebanje po recesijskom dnu četiri godine uzastopce snosi stanje u okruženju, posebno u našim vodećim vanjskotrgovinskim partnerima, Italiji i Sloveniji, velik dio odgovornosti snose i domaći igrači. U središnjoj banci tako primjećuju da je fiskalna konsolidacija, odnosno smanjenje rupe u državnim financijama, prije svega rezultat bolje naplate poreznih prihoda. No, država je zato bila daleko manje uspješna u smanjivanju proračunskih rashoda, odnosno u provedbi strukturnih reformi, kojima bi se stvorili uvjeti za jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
- Stoga treba nastaviti s fiskalnom konsolidacijom, odnosno sa smanjenjem proračunskih rashoda, pri čemu bi promjene na prihodnoj strani prije svega trebale biti usmjerene k rasterećenju troškova rada. Poboljšanje poslovne klime zahtijeva i daljnje restrukturiranje javnog sektora, smanjenje pravnih rizika, veću fleksibilnost tržišta rada i druge strukturne reforme - poručuju iz HNB-a u Polugodišnoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike.
Osobna potrošnja
No, Vlada je, čini se, odlučila koračati drugim putem. Nakon što je početkom godine smanjena, državna je potrošnja u drugom tromjesečju porasla.
Tome je, ocjenjuju u središnjoj banci, najviše pridonijela povećana potrošnja na robu i usluge, ali i zadržavanje broja zaposlenih u državnim i javnim službama na istoj razini kao i krajem prošle godine.
Rast cijena
Kritični tonovi četvrte vlasti u Hrvata vide se i u zaključku da je povećanje PDV-a i rast cijena energenata i hrane potakao inflaciju.
Brži rast cijena roba i usluga šok je za stanovništvo, koje mora izdvajati više novca za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Pritom nije nebitno napomenuti da se sve to događa u uvjetima rasta nezaposlenosti, posebno u industriji i građevini, te stagnacije, pa i smanjenja, plaća.
I u HNB-u se, čini se, slažu s ocjenom ministra financija Slavka Linića da je ovogodišnji neuspjeh u preokretanju negativnih trendova u hrvatskom gospodarstvu rezultat izostanka investicijskog ciklusa u javnim poduzećima.
Vlada je, naime, početkom godine puno očekivala upravo od investicija državnih tvrtki, koje su za sobom trebale povući i ulaganja privatnog sektora. Sada je, međutim, jasno da se to u 2012. neće dogoditi.
- Primopredaja vlasti nepovoljno je djelovala na investicijsku aktivnost poduzeća u većinskom državnom vlansištvu, što je vidljivo i iz sporijeg ostvarivanja investicijskih ulaganja u odnosu na najavljene planove. Kada je riječ o investicijskim ulaganjima privatnog sektora, ona i dalje kontinuirano opadaju, odražavajući nastavak krize u građevinskom sektoru - dijagnosticirali su u HNB-u stanje stvari na sušnom hrvatskom investicijskom terenu.
Nastavak recesije
U takvoj situaciji ne iznenađuje da je potrošnja kućanstava nastavila tonuti i u ovoj godini. Stanovništvo ima sve manje raspoloživa novca, optimizam potrošača se topi, a kućanstva se razdužuju.
Za potrošnju im, dakle, ne ostaje mnogo, pa se osobna potrošnja kao glavna komponenta bruto domaćeg proizvoda (BDP) nastavlja kretati silaznom putanjom.
Isti trend ima i investicijska potrošnja, a ruže ne cvatu ni kod izvoza roba i usluga, pri čemu tradicionaloni minus u robnoj razmjeni s inozmestvom nadomještaju plusevi u turizmu.