Sve je popularnije izdavanje digitalnog novca za prikupljanje kapitala, koje nikada nije bilo jednostavnije. Naime, u svijetu investiranja novost su ugovori o inicijalnoj ponudi digitalnih novčića (ICO), koji su slični inicijalnoj javnoj ponudi dionica.
Ali, financiranje njima puno je jednostavnije nego na reguliranim burzama te jeftinije jer su i troškovi financiranja na temelju njih znatno niži. U konačnici, to poduzetnicima omogućuje lakše prikupljanje novca.
- Danas, ako imate dobru ideju, lakše je i brže nego ikada doći do sredstava za realizaciju preko ICO pametnih ugovora. Osim toga, imate li bitcoina ili etheriuma, investitor možete postati u pet minuta - kaže Tomislav Vajić, suvlasnik hrvatske bitcoin burze BitKonan.
Napredna tehnologija “pametnih ugovora”, kaže Vajić, ove je godine samo u sferi financiranja startupa po volumenu pretekla tradicionalne načine prikupljanja kapitala. Samo u prvih šest mjeseci ove godine u svijetu je prikupljeno 1,27 milijardi dolara prodavanjem bitcoina i drugih kriptovaluta, objavio je nedavno CNBC. Iako u Hrvatskoj takav oblik financiranja još nije zaživio, to ne znači da neće. S druge strane, Slovenci već rade ICO projekt Xaurum za gradnju kuća na otoku Krku.
Precizna pravila
Međutim, nekim državama smeta što se radi o financiranju za koje još ne postoje precizna pravila. Kineska središnja banka u ponedjeljak je zabranila kompanijama prikupljanje kapitala putem ICO-a, što je stvorilo paniku među ulagačima i srušilo cijenu gotovo svih kriptovaluta. No, Vajić tvrdi da Kina neće potpuno zabraniti ICO, jer se radi o superiornijoj tehnologiji, nego će provesti određenu regulaciju tog sektora.
- Regulacija je i nužna zato što je mnogo tih ICO-a prijevara ili nedostaje dosta relevantnih informacija da bi potencijalni investitor mogao pravilno odlučiti - pojašnjava Vajić.
Cijena najraširenije kriptovalute, bitcoina, od početka godine poletjela je sa 1000 dolara na gotovo 4800 dolara, kolika je bila prije nekoliko dana. Činilo se da navala investitora neće prestati. A onda je odluka kineskih vlasti dočekana kao hladan tuš i cijena bitcoina naglo je potonula na oko 4300 dolara. Premda je pala s rekordnih razina, ulagači su i dalje optimistični.
U fokusu
- Sličnu situaciju imali smo prije tri godine. Bitcoin je došao u fokus pa su svi navalili na njega i cijena mu je naglo porasla, a onda pala. Zatim je dvije godine trajala konsolidacija. I sada je ponovno u fokusu. Svi ga žele kupiti - napomenuo je Vajić.
Pomama za bitcoinom zahvatila je i Hrvatsku. U Hrvatskoj se bitcoin, kaže Vajić, koristi kao investicijsko, a još ne kao platežno sredstvo. Hrvati, pojašnjava, ulažu u bitcoin jer se nadaju povećanju cijena, a neki sigurno računaju i na očuvanje vrijednosti.
- Imamo više od 15 tisuća korisnika u Hrvatskoj i do 50 tisuća dolara prometa dnevno - istaknuo je Vajić.
Kriptovalute su postale ozbiljno ulaganje, a da je tako, pokazuje i to što su se za bitcoin zainteresirali i veliki igrači na tržištu, poput fondova i banaka. Politička nesigurnost u svijetu samo, pak, doprinosi euforiji.
- Nagli rast u posljednje vrijeme potaknut je ulaskom investicijskih banaka i fondova na tržišta kriptovaluta te velikom političkom nestabilnošću. Iz te perspektive, bitcoin, a i ostale kriptovalute, zlatu sve više otimaju primat utočišta u vremenima nestabilnosti - zaključio je Vajić.