Hrvatska zauzima 92. mjesto na svijetu po indeksu ekonomske slobode, objavio je Heritage u novom istraživanju. Ispred nas su Bosna i Hercegovina, Srbija, Slovenija i Kosovo koje zauzima čak 56. mjesto. Vodeće pozicije u slobodnoj ekonomiji očekivano drže slobodno-tržišni gradovi, Hong Kong i Singapur te Novi Zeland.
„Ekonomska sloboda jednog društva ogleda se u slobodi pojedinca da radi, proizvodi, troši i investira svoj novac kako želi, a utjecaj bi države na ove slobode pojedinca trebao biti čim manji“, poručuju iz Heritagea.
Uzimajući u obzir parametre poput pravnog sustava, državne potrošnje i učinkovitosti te otvorenosti tržišta od 2016. do kraja 2017. godine, Heritage je Hrvatsku ekonomsku slobodu procijenio na 61 posto. Istom je metodologijom Švicarska procijenjena na 81,7 posto i ima najveći indeks ekonomske slobode u Europi. Prema tim pokazateljima Hrvatska u Europi zauzima 39. mjesto od 44 države, a na dnu ljestvice ekonomske slobode nalaze se Grčka, Ukrajina i Moldavija.
Negativni pokazatelji tiču se izrazito slabe efikasnosti pravnog sustava i političke nestabilnosti. Iako Hrvatska, ističu, uspješno osuđuje državne dužnosnike ogrezle u korupciju, korupcija još uvijek postoji. Državna potrošnja koja iznosi 47,4 posto BDP-a pozitivan je pokazatelj u odnosu na prethodna razdoblja, ali za 2018. godinu planirani državni rashodi trebali bi biti veći za 5 milijardi kuna što se opravdava porastom poreznih prihoda u iznosu od 3,4 posto. Iako je dodatno porezno rasterećenje najavljeno do kraja ove godine, Heretige upozorava da je porezno opterećenje još uvijek previsoko. Hrvatska je sa stopom PDV-a od 25 posto druga u Europi, izjednačena s Danskom i Švedskom i odmah iza Mađarske s najvećom stopom od 27 posto.
„Hrvatska je državna birokracija velika i nedostatak regulatorne transparentnosti doprinosi nepovoljnoj poslovnoj klimi”, ističe Heritage u svojoj analizi, također, „interesne skupine usporavaju provedbu strukturnih reformi”. U srijedu je i Europska komisija u novom izvješću prigovorila nedostatak političke volje da se provedu reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu te javnoj i državnoj upravi.
Iako je nezaposlenost od 13 posto visoka, hrvatska je radna snaga, ocjenjuju, obrazovana i specijalizirana, ali i puno skuplja u odnosu na prosjek regije. Pozitivni tržišni pokazatelji nalaze se u dobro razvijenom i kompetitivnom bankarskom sektoru i otvorenosti stranim investicijama, zaključili su.