WASHINGTON - Agencija Standard & Poor's (S&P) snizila je u petak izglede za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na negativne, zadržavši pritom važeći rejting za zaduživanje u inozemnoj i domaćoj valuti na BB+.
Revizija izgleda odražava stajalište agencije da će nastavak slabosti gospodarstva, zajedno s ograničenim poticajima reformi, dovesti do slabije fiskalne situacije nego što se procjenjivalo.
„Negativni izgledi odražavaju naše stajalište da bismo mogli sniziti rejting Hrvatske u idućih godinu dana, ako situacija u gospodarstvu bude slabija nego što se očekuje, ako se deficiti povećaju ili ako vanjskog financiranja postane izazovnije“, navodi S&P.
Agencija smatra da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju velika prilika za rješavanje ključnih izazova rasta, konkurentnosti i produktivnosti.
„Međutim, s obzirom na zahtjeve za sufinanciranje, a u nedostatku reformi na strani državnih rashoda, EU fondovi dostupni Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. možda neće biti iskorišteni u potpunosti“, navodi S&P.
U Hrvatskoj recesija traje pet godina, a od 2008. realni bruto domaći proizvod pao je kumulativno 12 posto, uglavnom zbog 12-postotnog realnog pada potrošnje i 35-postotnog realnog pada investicija, navodi agencija, ističući da u ovoj godini očekuje daljnji pad gospodarstva za 1 posto.
„U razdoblju od 2014. do 2015. očekujemo da domaća potražnja ostane potisnuta zbog razduživanja privatnog sektora i visoke stope nezaposlenosti. Od 2014. očekujemo blagi oporavak, uz pomoć povlačenja EU sredstva, ali su rizici za ove projekcije povećani. Neki od njih odnose se na konkurentnost i izazovu u inače povijesno uspješnom turističkom sektoru“, navodi S&P.
Agencija poručuje da ima pozitivnih naznaka u pogledu reformi.
„Vlada je nedavno najavila privatizaciju državnih tvrtki, predložila reforme za poboljšanje poslovne klime, zakona o radu te planira mirovinsku reformu. Međutim, provedba ovog programa do sada je djelomična“, navodi S&P.
Agencija procjenjuje da bi, kada u listopadu Eurostat objavi podatke o fiskalnoj situaciji u EU, Hrvatska mogla biti suočena s pokretanjem Postupka prekomjernog duga (EDP).
„Za 2013. hrvatski fiskalni deficit vjerojatno će biti veći od 3 posto BDP-a, dok se dug opće države približava razini od 60 posto BDP-a. Ako dug Hrvatskih cesta, koji iznosi 7,5 posto BDP-a, preuzme Vlada kao dio aranžmana za koncesiju, to bi moglo dodatno povećati dug opće države, s obzirom na razliku između prihoda od koncesije i duga preuzetog od strane Vlade“, navodi S&P.
Agencija smatra da bi Europska komisija mogla pozvati Vladu da fiskalnu konsolidaciju više usmjeri na rashodovnu stranu, dok je sada Vlada gotovo isključivo usmjerena na prihodovnu stranu proračuna, uključujući i planirane privatizacije, a njezini su napori u tome zastali kao rezultat niskog rasta gospodarstva i rasta kamata kao odraz rastuće zaduženosti Vlade, stoji u izvješću S&P-a.
Izvoz roba i usluga, pogođen restrukturiranjem brodogradnje, realno ostaje ispod razina od prije 2008. godine, navodi se. Kao i u mnogim zemljama istočne Europe, neto izravna strana ulaganja pala su sa 6 do 8 posto BDP-a prije krize na 2 do 3 posto u posljednje vrijeme, dok je financiranje banaka iz inozemstva oštro palo.
„Hrvatska središnja banka predana je održavanju stabilnog tečaja kune prema euru, što ograničava fleksibilnost monetarne politike u vrlo euroiziranom gospodarstvu. Hrvatski bankarski sustav, pretežito u stranom vlasništvu, nastavit će izvještavati o niskoj profitabilnosti zbog slabih gospodarskih izgleda, potisnute domaće potražnje i umjerenog rasta kredita“, navodi S&P.
Po mišljenju analitičara agencije, kreditni rizici u gospodarstvu rastu.
„Očekujemo daljnji rast loših kredita, zbog slabosti u građevinskom i sektoru nekretnina, pa bi do kraja 2013. mogli dosegnuti 18 posto ukupnih kredita. Vjerujemo da je kapitalizacija domaćeg bankarskog sektora primjerena da bi se apsorbiralo daljnje pogoršanje kvalitete imovine. No, taj je kapacitet pred izazovom zbog rizika u vezi nedavne presudu o hipotekarnim kreditima u švicarskim francima i mogućim naknadama za zajmoprimce“, zaključuje Standard & Poor's.
Linić: Ovakva ocjena itekako je poruka Vladi da ubrzamo reforme!
„Ovakva ocjena agencije S&P itekako je poruka Vladi da ubrzamo reforme, ojačamo procese restrukturiranja javnih poduzeća i okrenemo ih investicijama. S druge strane, moramo smanjiti ovako visoko narasle dugove. Vlada itekako ozbiljno o tome razmišlja, pitanje je samo koliko potpore ćemo imati u hrvatskoj javnosti. Čini se da javnost ne percipira koliko su veliki hrvatski dugovi i kakav je njezin gospodarski potencijal“, kazao je Linić u telefonskom razgovoru za Hinu.
Linić najnovije snižavanje izgleda za kreditni rejting ocjenjuje stvarnim stanjem hrvatskog gospodarstva i financija.
„Evidentno je da se od 2008. gospodarstvo bitno ne mijenja – u dubokoj je krizi, te se smanjuju i proizvodnja i investicije. Posebno je to vidljivo kod privatnog sektora, a razloge nalazimo i u tome što je sav kapital izgubljen u pogrešnim investicijama, poput onih u biznis s nekretninama, te da javna poduzeća nisu prošla proces restrukturiranja i u biti nisu spremna za međunarodnu krizu“, kaže Linić.
Na pogoršanje situacije očito utječe nedostatak posla za brodogradnju, i petrokemijsku industriju, a na bitne pomake u investicijskom ciklusu nije utjecalo ni provođenje procesa restrukturiranje u javnim tvrtkama, ističe Linić.
Agencija S&P procjenjuje da bi, kada u listopadu Eurostat objavi podatke o fiskalnoj situaciji u EU, Hrvatska mogla biti suočena s pokretanjem Postupka prekomjernog duga (EDP).
„Ne da postoji opasnost od toga, nego je to realno, jer je naš deficit iznad 3 posto bruto domaćeg proizvoda, iznosi 3,4 posto BDP-a. Budimo iskreni, primijene li se Eurostatovi kriteriji na izračun deficita, on bi bio i viši, jer bi se u njega ubrojili i dugovi autocesta i HŽ-a. Po Eurostatovim modelima, proračun bi bio u deficitu i 4 posto BDP-a“, kaže Linić.
Govoreći o javnim financijama, Linić ističe da je evidentno da su dosadašnji reformski procesi povećali javni dug, kao i raščišćavanje dubioza iz ranijeg razdoblja, poput privatizacije brodogradnje, restrukturiranja HŽ-a, Croatia Airlinesa, zdravstva…
„Povećanje javnog duga ustvari ukazuje da je intenziviran rad na reformama, koji u prvom trenutku ima negativni efekt na visinu javnog duga. No, očito je da i nadalje imamo zabrinjavajuće visok deficit proračuna, da je povećan javni dug, što podrazumijeva i veće kamate, koje dodatno mogu povećati deficit, da imamo trošak članstva u EU. A s obzirom da nema gospodarskog rasta, upitni su i veći prihodi u proračunu. Sve su to bili u biti razlozi koji su utjecali na S&P-ovo smanjivanje izgleda kreditnog rejtinga“, ocjenjuje Linić.
Standard & Poor's procjenjuje da bi opći dug države mogao dodatno porasti, ako dug Hrvatskih autocesta, koji iznosi 7,5 posto BDP-a, preuzme Vlada, kao dio aranžmana za koncesiju.
Ministar Linić ističe da je evidentno da će prihod od koncesije biti manji od iznosa ukupnog duga Hrvatskih autocesta, što znači da bi hrvatski javni dug u tom slučaju rastao.
„Ali, nemojmo zaboraviti da bi, i kad ne bi bilo koncesije, javni dug rastao, zbog preuzimanja jamstava, budući da su zadnjih godina uzimani loši kratkoročni krediti s visokim kamatnim stopama, koji se ne mogu otplaćivati iz prihoda autocesta. Mi imamo osiguran dugoročan povrat kredita, iz trošarine od 60 lipa iz cijene goriva, no nemamo izvora za kratkoročna plaćanja“, zaključuje Linić.