ZAGREB - Hrvatski je standard u najnovijim podacima Eurostata neznatno bolji u odnosu na godinu prije. Dok smo u 2008. imali 63 posto prosjeka EU, lani smo dogurali do 64 posto. Ali, ne zato što je standard u Hrvatskoj porastao, nego zato što je europski potonuo.
Životni standard u Hrvatskoj još je za više od trećinu niži od onoga u EU, a u sljedećem razdoblju možemo očekivati njegov daljnji pad.
Odnos plaća i cijena
Hrvatsku, naime, pravo usklađivanje s Unijom tek čeka. To se prije svega odnosi na cijene energenata, posebice struje i plina, koje su u nas još znatno ispod EU prosjeka. Na razinu kupovne moći u Hrvatskoj svakako će utjecati i smanjivanje plaća, ali i daljnji rast nezaposlenosti. Učinak svega toga, upozoravaju analitičari, bit će erozija kupovne moći građana, ali i još sporije usklađivanje hrvatskih gospodarskih kretanja s onima u EU.
- Hrvatskoj će u ovakvim uvjetima trebati i nekoliko desetljeća da se uskladi s EU, najvjerojatnije od 20 do 25 godina - prognozira Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.
Prema najnovijim podacima eurostatističara, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, izražen u paritetu kupovne moći, prošle je godine dosegao 64 posto prosjeka Unije. Ta se brojka uzima kao vjerodostojan pokazatelj stupnja razvoja zemlje, ali i kupovne moći i životnog standarda, budući da eliminira razlike u cijenama. Drugim riječima, jedan euro u Luksemburgu, koji je najbogatija članica EU, i Bugarskoj, kao najsiromašnijoj članici, ne vrijede isto budući da je u Bugarskoj znatno manja razina plaća nego u Luksemburgu, ali su i cijene znatno niže.
Pad u Latviji
Hrvatska po tom pokazatelju ne stoji loše. Statistički, bogatiji smo od većine novih članica EU ili jednaki njima. Štoviše, većina novih članica Unije se u kriznoj 2009. suočila s oštrim padom kupovne moći i životnog standarda. To je, kaže Damir Novotny, neovisni ekonomist, posljedica devalvacije tamošnjih valuta, što je njihovim građanima naglo smanjilo kupovnu moć, te oštrog pada gospodarske aktivnosti, posebno u baltičkim zemljama. Stoga se ne treba čuditi podacima Eurostata, prema kojima se razina životnog standarda u Latviji strmoglavila sa 57 posto Unijina prosjeka u 2008. na samo 49 posto u prošloj godini.
Kupovna moć Slovenaca
Još veći pad u istom je razdoblju zabilježen u Litvi, sa 62 na 53 posto, dok je, primjerice, u Mađarskoj, novom žarištu krize u EU, standard u godinu dana potonuo za jedan postotni bod, pa se ta zemlja sada nalazi na 63 posto Unijina prosjeka razvoja. Kriza je znatno smanjila i kupovnu moć Slovenaca, koja je još 2008. iznosila 91 posto prosjeka EU, da bi lani potonula na 86 posto.
Za razliku od Mađarske i baltičkih država, Hrvatska nije prošla kroz devalvaciju, pa su i plaće, izražene u eurima, ostale razmjerno visoke, a cijene stabilne.
Sve ovisi o ulaganjima
- Hrvatska je izbjegla devalvaciju i zato su naše plaće i dalje razmjerno visoke. No, i nas sljedećih godina čeka prilagodba, koja se u nas neće dogoditi jednokratno i preko noći, već postupno, a to će se neizbježno odraziti na naš životni standard - naglašava Novotny.
Štoviše, dodaje, moglo bi se dogoditi da naš standard sljedećih godina pada, a da u drugim zemljama, koje su prošle i ove godine izvršile prilagodbu, počne rasti. Te su države i inače profitirale od članstva u EU jer im je ono prvih godina donijelo rast ulaganja i produktivnosti, te povećanje plaća. Stoga nije isključeno da se ti trendovi u njima ponove. Hrvatsku, po svemu sudeći, čeka drukčiji scenarij.
- Hrvatska ima dobru poziciju, što će se pozitivno odraziti na tržište nekretnina, promet i turizam, no pitanje je hoćemo li u sljedećem razdoblju uspjeti privući značajnija ulaganja - zaključuje Novotny.
Svaki građanin Luksemburga zaradi kao deset Albanaca
Najbogatija članica EU i dalje je Luksemburg, čiji je BDP po stanovniku dosegao gotovo 270 posto Unijina prosjeka. Iza Luksemburga, premda upola slabije razvijena, je Irska, u kojoj kupovna moć stanovništva za otprilike trećinu nadmašuje prosjek EU. Dno jestvice i dalje drže Rumunjska i Bugarska. Hrvatska je najbogatija među kandidatima i druga po stupnju razvoja u bivšoj SFRJ, iza Slovenije, koja je danas upola bogatija od nas, dok su ostale države znatno siromašnije, pokazuje EU- statistika. Tako je svaki građanin BiH devet puta siromašniji nego građanin Luksemburga. Na začelju je Albanija, deset puta siromašnija od Luksemburga. ( A. M.)