Više nema prostora za povećanje poreza i dizanje prihoda, neće se uspjeti represijom malog i srednjeg biznisa iscijediti dodatne prihode, već odmah treba smanjiti rashode proračuna za 10 milijardi kuna, treba smanjiti plaće svima u javnom sektoru onako kako to rade privatni poduzetnici, a ne otpuštati ljude. U zdravstvu treba početi razmišljati o zatvaranju nekih bolnica ili privatizaciji te o privatizaciji dijelova državnog aparata, piše Slobodna Dalmacija.
Hrvatska i Slovenija su jedine zemlje u EU-u u kojima je isplatljivije raditi kod državnog poslodavca nego kod privatnog. Pritom ne mislim samo na sigurnost radnog mjesta nego na visinu plaće i benefite. To jednostavno više ne može tako – ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.
Kaže nam da je njemu lakše nego političarima “rezati”, no drukčije ne ide jer nam je država glomazna i skupa te nam je deficit proračuna dosegnuo pet posto BDP-a, a po europskim pravilima smije biti iznad tri posto dok javni dug ne smije biti veći od 60 posto BDP-a.
- Mi ćemo sve to prebaciti ove godine, ulazimo u zonu nemogućeg upravljanja javnim financijama – veli Novotny.
Premda Vlada deficit koji je u lipnju dosegnuo kompletni deficit zacrtan za cijelu ovu godinu od 10,2 milijarde kuna, dijelom i zbog troška od 3,3 milijarde kuna za sanaciju zdravstva, a nagađa se da već sada iznosi od 13 do gotovo 15 milijardi kuna, nastoji smanjivati povećanjem prihoda, pa je upravo objavljena i privatizacija Croatia osiguranja, pitanje je hoće li im to i poći za rukom.
Država kani od privatizacije najvećeg domaćeg osiguravatelja i Hrvatske poštanske banke ubrati dvije milijarde kuna, a kao granica za davanje autocesta u koncesiju postavljena je svota od tri milijarde eura. Kako vremena krize nisu dobra vremena za prodaju imovine nigdje u svijetu, nove procjene govore da će se od privatizacije najvećeg domaćeg osiguravatelja ubrati 670 milijuna kuna, bitno manje nego se moglo prijašnjih godina...
- Moglo bi se dogoditi da očekivanja budu veća od onog što investitori budu spremni platiti za Croatia osiguranje, što bi moglo biti razočaranje za ministra financija – domeće Novotny, koji na pitanje koji su to bolni rezovi i reforme koje država odgađa a trebalo bi ih, kako slušamo u mandatima svih vlada, a ne samo ove provesti, odgovara podsjećanjem na 2006. kada smo mogli živjeti s proračunom od 90 milijardi kuna, a danas nam nije dosta ni 118 milijardi, dok nam je u međuvremenu pao BDP i gospodarstvo.
Preskupa državna uprava
- Zdravstvo nam je u velikom deficitu, imamo previše bolnica čiji kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni a stvaraju troškove. Mora doći ili do zatvaranja nekih bolnica ili do njihove privatizacije. U našem zdravstvenom sustavu uz snažan javni sektor moramo imamo i jak privatni sektor, to su i drugi napravili, samo Hrvatska i Slovenija nisu. Državni aparat nam je golem i treba privatizaciju kakva je provedena za javno bilježništvo. Tako se niz usluga može privatizirati, primjerice izdavanje dozvola i osobnih dokumenata, jer ako privatnik može izdavati prometne dozvole, zbog čega ne bi privatnici s javnim ovlastima poput odvjetničkih ureda mogli izdavati i ostale dokumente.
Ustroj naše državne uprave je preskup, Austrija s devet milijuna stanovnika ima osam županija i grad Beč, pa su efikasniji nego Hrvatska. Uz podjelu na pet ili šest regija, dio funkcija bi trebalo decentralizirati i prenijeti na njih – ističe Novotny i dodaje da nam je nužna državna uprava koja mora biti efikasna i servis privatnom sektoru koji moramo jačati te bi on zapošljavao višak ljudi iz državnog sektora.
Novotny smatra da su nužni rezovi i u segmentu transfera građanima i poduzećima, da bi ih s 10 milijardi kuna trebalo srezati na tri do četiri milijarde. Ističe također ga golem prostor za uštedu postoji i u diskrecijskim troškovima na koja imaju pravo ministarstva, i to za plaće zaposlenih, robe i usluge te da se u tom prostoru kriju milijarde kuna moguće uštede.
- Reforme se odgađaju iz dnevnopolitičkog oportunizma, a morate znati da je obično prva godina mandata idealna za provođenje reformi jer se njihov učinak vidi tek nakon dvije godine – zaključuje Novotny, piše Slobodna Dalmacija.
Evo zašto je skočio deficit
Razloga golemom deficitu ima napretek: u lipnju je sanacija zdravstva odnijela 3,3 milijarde kuna, pola milijarde kuna smo uplatili svoje kvote za članstvo u EU-u, od srpnja nema više nikakvih carinskih prihoda s EU-tržišta, država je ove godine do kraja svibnja isplatila 41 posto više subvencija nego lani ili 3,5 milijarde kuna, od poreza na dobit u pet mjeseci ove godine stiglo je za trećinu manje prihoda nego lani, a od poreza na dohodak građana 4,4 posto manje. Kralj svih poreza, PDV se još dobro drži: u pet je mjeseci uplaćeno 16,2 milijarde kuna u proračun ili 4,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, te je jasno da Ministarstvo financija neće popustiti u nadzoru fiskalizacije i zbog situacije u proračunu.
Stanjiti ‘elitne’ mirovine
Povlaštene mirovine jedna su od stavki gdje bi se moglo rezati rebalansom proračuna, piše Globus. Napravila je to prethodna vlada srezavši ih za 10 posto na čemu je uštedjela 700 milijuna kuna, ova je vlada ukinula posebne uvjete za odlazak u mirovinu saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i glavnog državnog revizora te im je spustila razinu od oko 17 tisuća kuna na 8500.
Obični smrtnik koji je uhvatio 40 godina staža prima mirovinu od 3300 kuna, a u zemlji je 165.632 umirovljenika koji primaju mirovine po posebnim propisima. Među njima kolo vodi 587 zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavni državni revizor s neto mirovinama od 8939 kune, slijedi ih 155 akademika sa 7870 kuna mirovine te 72.796 branitelja s prosječnih 5377 kuna.
Sve su to samo prosječne mirovine prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a samo za branitelje postoje konkretniji podaci o visini mirovina po razredima, pa primjerice, 10.742 branitelja prima mirovine koje ne prelaze 3000 kuna.