Brazil, Rusija, Indija, Nigerija, danas su među zemljama čiji turistički potencijal daleko zaostaje za njihovim ekonomskim razvojem, piše u novom izvješću o rastućim tržištima usmjerenog fonda Renaissance Capital. Za razliku od njih, Hrvatska je turističko čudo globalne tranzicije, mala zemlja čiji turistički bum danas nadmašuje očekivanja investitora. Što brojke kojima se čudi Renaissance Capital, a prenosi ih i londonski Financial Times, doista znače za Hrvatsku?
Točno je da hrvatski turizam danas doživljava renesansu. Hrvatska je europska hit-destinacija za turiste iz cijelog svijeta, a to donosi novac. S ovogodišnjih procijenjenih 8,5 milijardi eura prihoda (9,2 milijarde dolara), koliko je najavio dosadašnji ministar Anton Kliman, udio turizma u BDP-u ostaje značajnih 18 posto, koliko su izračunali i analitičari MMF-a. S njegove točke, Hrvatska je zemlja koju nijedno od novih tržišta dugo neće moći nadmašiti.
Prema statistici Europske unije, Hrvatska je, unatoč nespornom rastu iz godine u godinu, ipak tek osma najpopularnija europska turistička destinacija. Ispred nje su Španjolska, Italija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Grčka i Njemačka. U Hrvatskoj, međutim, udio prihoda od turizma čini visokih 18 posto BDP-a, što je stavlja u grupu s Maltom (14,5 posto) i Ciprom (13,2 posto), dok se turistima najpopularnija Španjolska u svom BDP-u, unatoč krizi, na turizam oslanja sa svega 4,4 posto BDP-a, a udio turizma u BDP-u ostalih europskih turističkih velesila u rasponu je od talijanskih i francuskih 2,1 posto do njemačkih 1,1 posto.
Ulagačima u hrvatski turizam niz kriza na Mediteranu donio je neočekivane sretne godine. Zato je lako previdjeti opasnost: rijeka turista koja nakon što je pobjegla prvo iz Egipta i Tunisa, onda, iako u manjoj mjeri, iz Grčke, a danas sve više i iz Turske, puni hrvatske (ali i talijanske, španjolske, tajlandske...) hotele, apartmane i kampove, može biti ograničenog trajanja.
Shvatimo li današnji zvjezdani status Hrvatske na europskim i svjetskim turističkim grafovima kao trajni trend, mogli bismo olako zaključiti da rastući udio turizma u BDP-u i nije prijeteća statistika. Samo kratak izlet izvan statističkog okvira brzo sugerira drukčije razmišljanje - Tajland, Maldivi, Makao, Sejšeli, pa i bilo koja država na Karibima, osim visokog udijela turizma u BDP-u, dijele još samo jednu zajedničku karakteristiku: to su zemlje ogromnih socijalnih razlika s ogromnim brojem siromašnih stanovnika. Teži li tome Hrvatska?
Ne želi li biti siromašna zemlja velikih socijalnih razlika, Hrvatska mora što prije promijeniti svoju strukturu BDP-a. Takve su, naime, sve zemlje koje su odlučile turizam iskoristiti kao osnovni zamašnjak ekonomije. Ne vjerujete? Vratimo se na statistiku.
Podaci Međunarodnog monetarnog fonda pokazuju da je BDP po stanovniku (usklađen po paritetu kupovne moći) u svjetskim turističkim “rajevima” gotovo svugdje značajno ispod razine današnjih hrvatskih 21.581 dolara. U Indoneziji je, unatoč Baliju, ta brojka 11.126 dolara, u Tajlandu 16.097, na Maldivima 4923... S time da je prema statistici World Travel & Tourism Councila udio turizma u hrvatskom BDP-u već danas 23,2 posto, što je značajno više od MMF-ove procjene, a daleko iznad udjela u BDP-u bilo gdje osim na tonućim Maldivima, gdje je 96,5 posto (Indonezija 9,6 posto, Tajland 20,8 posto).
S druge strane, u po turističkim posjetima rekordnom SAD-u ta je brojka prema istom izvoru 8,2 posto BDP-a, koji je visokih 55.805 dolara po stanovniku, u turistički eksploatiranoj Italiji 10,2 posto (BDP 35.708), u Francuskoj 9,1 posto (BDP 41.181), u izraubanoj Španjolskoj 16 posto (BDP 34.819)...
U svim zemljama koje su istovremeno turističke i razvijene BDP je daleko viši od hrvatskog, ali su mu sastavnice zdravije. Prosjek BDP-a u EU je 37.852 dolara po stanovniku, s ukupnim udjelom turizma od 13 posto, ostatak pripada industriji i brojnim uz turizam nevezanim uslugama.
Ukratko: nesumnjivo vodeća hrvatska pozicija na grafu koji pokazuje udio turizma u BDP-u turistima zanimljivih država dobar je pokazatelj za investitore u branši, ali poziv na pojačan oprez svima koji su zaduženi za brigu o standardu građana.