StoryEditor
Investicijski fondovi u shoppingu

HRVATSKE BANKE PRODAJU LOŠE KREDITE U prvom kvartalu 'planulo' 1,5 mlrd. kn, najaktivnija Zaba

Zagrebačka banka

Kupci loših kredita, uglavnom investicijski fondovi, ove su godine pojačali svoju prisutnost u istočnoj i jugoistočnoj Europi vjerujući da će im potencijalne investicije biti isplative jer se ekonomija oporavlja i u zemljama koje su se jedva izvukle iz recesije, poput Hrvatske.

Razina loših kredita u Hrvatskoj počela se blago smanjivati, ali od ukupno 267 milijarde kuna ukupnih kredita, 43,4 milijarde odnosi se na loše, odnosno djelomično ili potpuno nenaplativi kredite. U prvom kvartalu ove godine, prema podacima HNB-a, banke su zainteresiranim kupcima prodale 1,5 milijardi kuna loših kredita, ali do kraja godine taj bi iznos mogao dosegnuti i desetak milijardi kuna. Usporedbe radi, u prošloj godini banke su svoje bilance očistile za 2,8 milijardi kuna, a u 2014. godini za 1,3 milijardi kuna. Najveći "promet" iznosi je 2012. godine, 5,9 milijardi kuna, kada su loši krediti Hypo banke prebačeni u posebno poduzeće.

Kao posebno aktivna u procesu prodaje loših kredita trenutačno se spominjala Zagrebačka banka čiji se vlasnik, talijanski UniCredit, trenutačno nastoji riješiti loše imovine u regiji istočne Europe. Neslužbene informacije govore da Zagrebačka banka na prodaju nudi portfelj od oko 800 milijuna eura koji se uglavnom odnosi na loše kredite poduzećima. Sudeći prema oglasima u dnevnim novinama, u kojima banke pozivaju zainteresirane kupce da iskažu interes za kupnju potraživanja, aktivne su i druge banke, osobito Erste banka i Splitska banka.

U Erste banci ocjenjuju da je se u Hrvatskoj razvija adekvatno tržišno okruženje i “polako stvaraju uvjeti koji pogoduju kvalitetnijoj afirmaciji opcije prodaje problematičnih potraživanja u bankarskom sektoru”. Slijedeći poslovnu praksu u drugim zemljama, Erste banka u Hrvatskoj želi iskoristiti sadašnje okolnosti i dio svojih problematičnih potraživanja ponuditi tržištu, odnosno zainteresiranim kompanijama.

- Dio tog procesa je finaliziran, a dio je u tijeku, pri čemu je bitno naglasiti da je riječ isključivo o renomiranim i etabliranim kompanijama koje se pojavljuju kao kupci takvih potraživanja. Cilj navedene poslovne odluke prvenstveno je smanjivanje udjela problematičnih potraživanja u ukupnom kreditnom portfelju, kao i fokusiranje u još većoj mjeri na nove prilike za kreditiranje kvalitetnih projekata na tržištu, objašnjavaju u toj banci.

U samim bankama nije moguće saznati po kojoj cijeni prodaju loše kredite, dok podaci konzultantskih tvrtki govore da se zadnje dvije godine oni u prosjeku otkupljuju uz diskont od 60 posto nominalne vrijednosti, ali u nekim slučajevima premašuje i 80 posto nominalne vrijednosti.

Ako dođe do prodaje loših potraživanja, za dužnike to ne znači mnogo, samo ulogu vjerovnika preuzima treća strana. Uvjeti kredita ne mogu se mijenjati na štetu dužnika, ali se mogu poboljšati ako vjerovnik to sebi može priuštiti. Poslovni odnos koji su dužnici do tada imali s bankom u potpunosti prestaje i sva buduća komunikacija odvija se u direktnom kontaktu s novim vjerovnikom. Općenito govoreći, prodaja loših kredita ima pozitivan utjecaj na rizičnost bankarskog sustava u cjelini, ubrzavanje procesa restrukturiranja, a u konačnici i na ekonomski rast. Iz toga razloga gotovo relevantne institucije poput posljednjih godina ukazuju na važnost stvaranja okruženja koji bi bilo poticajno za prodaju loših kredita, ali vlasti u Hrvatskoj nisu se time aktivnije bavile.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. rujan 2020 21:01