Plaćanje akontacije poreza na dobit je štetno, objavio je zagrebački Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA), te otežava poduzetničku inicijativu u Hrvatskoj i dokazuje da neki dijelovi administracije predstavljaju teret za konkurentnost poslovanja, pogotovo na likvidnost poduzeća.
„Država ne može predvidjeti tržišna kretanja kao nekakav centralni planer. Prema tome bilo kakvo predviđanje koliko će poduzetnik zaraditi dobiti u narednoj poslovnoj godini je u potpunosti protutržišno i opterećujuće. Posao države je da uklanja prepreke koje je postavila onima koji ju plaćaju“, stoji u priopćenju koje potpisuje Daniel Hinšt, predsjednik CEA.
Kako tumači, radi se o prisili na beskamatno kreditiranje države.
„Ako poduzetnik zakasni s plaćanjem na avansni iznos predujma, Porezna uprava računa zatezne kamate. Ako poduzetnik ostvari manju dobit od one koju su avansno izračunali centralni planeri, Porezna uprava umanjuje osnovnicu za plaćanje ili vrati novac. Ipak, kad poduzetnik traži povrat novca koji mu je prisilno oduzet, Porezna uprava ne isplaćuje kamate“, kaže Hinšt.
CEA također smatra da porez na dobit u Hrvatskoj treba sniziti na 15 posto, a predlaže i bitno administrativno pojednostavljivanje Zakona o porezu na dobit.
Inače, Centar za javne politike i ekonomske analize je domaći istraživački think tank koji zagovara slobodno tržište i dizajniranje reformi kroz javne politike koje će olakšati poduzetništvo. Pokrenuo je i projekt Poduzetnička inicijativa sa ciljem da se pobroji što više konkretnih regulatornih prepreka i administrativnih opterećenja slobodi poslovanja u Hrvatskoj, a već su ih prikupili više od 500. Centar donacijama financiraju američki Atlas Economic Research Foundation i Lithuanian Free Market Institut.