Hypo: Nisu za sve krive banke kćeri

ZAGREB - Kada je njemački BayernLB odlučio kupitio austrijsku Hypo Group Alpe Adria 2007. godine, svi su to smatrali velikim poslovnim pothvatom. Za kupca je to bila prečica do “tržišta budućnosti” u jugoističnoj Europi, gdje je potražnja za kreditima i dalje vrlo velika. Zato je bio spreman platiti 1,6 milijardi eura.

Zadovoljan je bio i prodavatelj. Nakon što je novom vlasniku prepustio većinski udjel u Hypo Grupi, Jörg Haider, poznati austrijski desničari i tadašnji čelnik Koruške, izjavio je: “Dame i gospodo, Koruška je bogata”.

Kobna prečica

Za BayernLB, međutim, prečica se pokazala kobnom. Hypo nije bila jedina austrijska financijska grupacija koja je prepoznala potencijale rasta na Balkanu. Međutim, kako navodi Financial Times, bila je “najgladnija novog biznisa”.

Poslovna filozofija te banke bila je agresivan rast i u to je ime bila spremna na sve: sve klijente koji su željeli ulagati u hotele, razne nekretnine, brodove ili automobile privlačila je vrlo povoljnim uvjetima i nije mnogo marila za njihovu kreditnu sposobnost.

Do 2008. godine Hypo banka je poslovala u 12 zemalja, od Njemačke do Makedonije. U ovom desetljeću broj zaposlenih porastao je više od sedam puta, sa 1000 na 7500. No, kada je kriza pogodila svijet, upravo se Hypo grupa našla u posebno teškoj situaciji. Mnogi klijenti nisu bili u stanju vraćati kredite, a vrijednost ponuđenih kolaterala, osobito nekretnina, snažno je potonula.

Gubitak banke prošle je godine iznosio 520 milijuna eura, a ove godine banka je procijenila da će biti “znatno veći” od milijardu eura. Analitičari procjenjuju da su najviše zakazali leasing poslovi u Hrvatskoj, Ukrajini i Bugarskoj.

Otpisani milijuni eura

Od početka krize austrijske su banke u regiji srednje i istočne Europe morale otpisati oko 15 milijardi eura od ukupno plasiranih oko 200 milijardi eura kredita. Austrijska centralna banka sada procjenjuje da će se u iduće dvije godine morati suočiti s još 10-ak milijardi eura gubitaka. Pritom je važno napomenuti da ostale tri velike banke - UniCredit Bank Austria, Raiffeisen i Erste Grupa - i dalje ostvaruju značajna profit unatoč svim problemima.

Da je Hypo grupa u problemima, dalo se naslutiti i prije. Tijekom 2007. i 2008. godine novi vlasnik morao je u banku uložiti dodatni kapital od oko 1,1 milijardu eura. A nakon što je počela kriza, i austrijska vlada je intervenirala sa 900 milijuna eura pomoći. No, supervizija je ustanovila da je potreban dodatni kapital bez kojeg će banka u bankrot. Ocjenjujući da bi pad banke imao poražavajući utjecaj na ostale investicijske banke u regiji, austrijska vlada je ustvrdila da Hypo grupa ima sistemsku važnost za zemlju. Odlučila je preuzeti banku i osigurati joj potrebnu likvidnost.

Istodobno, BayernLB odustao je od vlasništva, a dvogodišnja avantura s Hypo grupom, procjenjuje se, stajala je tu njemačku grupaciju oko 3,6 milijardi eura. Hypo grupa je samo jedna u nizu, koja pokazuje kako sprega politike i lošeg menadžmenta može ispasti skupa i neugodna.