Lilit Cota u Ini radi od 1989., a od lani je direktorica Sektora istraživanja u toj kompaniji. Jedan je od naših najboljih poznavatelja naftne i plinske tematike, stoga je dobar sugovornik za pitanja istraživačkog “booma” koji nam, u potrazi za naftom i plinom, predstoji u Jadranu.
Već je i interes za podacima iz “data rooma” pokazao da Jadran dolazi u fokus velikih igrača na svjetskom energetskom tržištu.
Soba sa seizmičkim podacima za hrvatski dio Jadrana zakupljena je do sredine srpnja, a interes je pokazalo 30-ak kompanija, među njima i Ina. Ulazak u “data room” plaća se 5.000 eura, a pet zaposlenika svake kompanije ima pravo proučavati podatke po dva dana. Potraga za naftom i plinom provodit će se na 29 polja na Jadranu. Ako na njima pronađu energente, kompanije će ih crpiti za što će državi plaćati naknadu. Učinci na hrvatsko gospodarstvo, smatraju stručnjaci, bili bi veliki.
Jeste li iznenađeni interesom svjetskih kompanija za podacima iz ‘data rooma’?
- Nisam iznenađena. Raspisivanje natječaja treba gledati u kontekstu regionalnih događanja. Područje Mediterana sve je više u fokusu interesa naftnih kompanija s obzirom na nekoliko velikih otkrića nalazišta plina posljednjih godina u vodama Libanona i Cipra. U natječaje je potom krenula Crna Gora, pa Hrvatska, a nakon nas slijedi Grčka. Također, sa stanovišta političkog i rizika poslovanja, Mediteran je stabilniji od niza drugih regija, što se posebno odnosi na mediteranske članice EU. Sve je to kompanijama bitno.
Koliko je Jadran doista bogat naftom i plinom?
- U ovom trenutku o tome ne možemo spekulirati. Kod polja na sjevernom Jadranu, međutim, stanje je jasno - tamo Ina ima uknjiženih 38 milijuna barela ekvivalenata dokazanih i vjerojatnih rezervi plina.
Kad je riječ o srednjem i južnom Jadranu, zasad možemo govoriti samo o potencijalima. Imamo indicije da u srednjem i južnom Jadranu može biti nafte i plina, ali u kojim količinama, pokazat će daljnja istraživanja.
Treba napomenuti da će prije istražnog bušenja procijenjeni resursi biti opterećeni prilično visokim faktorom rizika s obzirom na to da još nema dokaza o produktivnom naftno-plinskom sustavu.
Postoji li opasnost da sve te silne bušotine i platforme u Jadranu ugroze razvoj turizma?
- Već i sada postoje platforme u našem epikontinentalnom pojasu na sjevernom Jadranu, pa one nisu ugrozile tamošnji turizam.
stra je vodeća turistička regija iako su platforme od njezine obale udaljene 30 do 50 kilometara. Zaštita okoliša je pitanje primarnog interesa, a naše iskustvo na sjevernom Jadranu je vrhunsko te sve ove godine nismo imali incidenata.
Uostalom, postoji niz sredina s jakim turizmom koje u neposrednoj blizini obale obavljaju bušenja. Možda je najbolji primjer za to Santa Barbara u Kaliforniji.
Ina će se prijaviti na natječaj za istraživanje i eksploataciju eventualnih plinskih i naftnih nalazišta?
- Mi smo se prijavili za ‘data room’, na redu smo u svibnju. Naša odluka o prijavljivanju na natječaj ovisit će o puno elemenata, kako o geološkoj procjeni tako i o financijama te ugovornim uvjetima.
Tko bi vam mogao biti potencijalni partner?
- Onaj tko ima znanje dubokih offshore tehnologija te ostale potrebne kvalifikacije. Dosad smo razgovarali i razgovarat ćemo s mnogim svjetskim kompanijama. Vjerujemo da je Ina uvažen partner u industriji jer imamo imamo znanja i ekspertizu za sudjelovanje u ovakvim projektima.
Koliko je Vladin model naknada poticajan za velike naftne igrače?
- To će vrijeme pokazati. Država je odabrala kompleksan model koji sadrži puno elemenata i traži dobre kadrove koji ga mogu pratiti. Vlada je u ožujku usvojila novu uredbu s kojom se naknada za eksploataciju povećava s pet na deset posto.
Generalno, ovo je više-manje ista razina kao i u mnogim drugim zemljama.
Međutim, nema diferencijacije u primjeni rente, nego se povećanje jednako odnosi na nova i postojeća polja pa smo zabrinuti za profitabilnost proizvodnje na nekima od njih.
Pripremamo se za početak istraživanja u istočnoj Africi
Što je s istraživanjima u drugim dijelovima svijeta?
- Ina u tome ima iskustva još iz razdoblja kada smo bili nesvrstani. Radili smo od Bangladeša do Gabona, tada smo ušli u Angolu i Egipat, a potom je došla i Sirija. Sada ozbiljno radimo na novom iskoraku u inozemstvo. To je nužnost budući da je diverzifikacija portfelja ključ razvoja naftnih kompanija. Pratimo svjetske trendove i vidimo da se nova otkrića događaju u do jučer nezanimljivim područjima kao što je istočna obala Afrike, što ćemo svakako uzeti u obzir pri odabiru novih istražnih blokova.