Međunarodni dan pismenosti od 1966. godine obilježava se 8. rujna, a cilj mu je naglašavanje, odnosno isticanje važnosti pismenosti i obrazovanja na globalnoj razini.
Osim što pripada kategoriji prava čovjeka, pismenost je i temeljni kapital te preduvjet osobnog razvoja pojedinca, ali i ekonomije te gospodarstva određene države. U prilog tome ide i činjenica da je u najslabije razvijenim zemljama - najniža stopa pismenosti, primjer toga su države poput Burkina Faso (12,8%), Niger (14,4%) i Mali (19%).
Prema procjenama UNESCO-a, u svijetu postoji 781 milijun odraslih nepismenih osoba, od kojih su većina žene (podaci iz 2014. godine), a posebno je zabrinjavajuće što velik broj mladih između 15. i 24. godine života nema razvijene osnovne vještine čitanja i pisanja.
U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz 2011. godine 30 400 nepismenih osoba.
Novo shvaćanje ‘pismenosti 21.stoljeća’ uz 'tradicionalni' pojam pismenosti - vještine pisanja, čitanja i (ponegdje) računanja - podrazumijeva i osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanje stranih jezika i korištenja suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, koje omogućuju kvalitetno razumijevanje prirodnih i društvenih zbivanja, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drugačijih te osposobljenost za trajno učenje.
Korisni portali koji će riješiti mnoge nedoumice
Hrvatski jezični portal - ukoliko želite saznati točno značenje određenih riječi.
Hrvatski jezik dostupan svima - pravopis, gramatika pa čak i hrvatska književnost na jednom mjestu.
Bujica riječi - iako nije često osvježavan novim sadržajem, portal sadrži brojne jezične savjete i konkretne primjere.
PRIMJERI ČESTIH GRAMATIČKIH POGREŠAKA
Veznik te
Veznik te sastavni je veznik koji označava uzročno-posljedičnu vezu onoga o čemu se govori i onoga što se dogodilo nakon toga.
Pravilno je upotrebljavati ga za povezivanje onih dijelova rečenice u kojima se govori o onome što se dogodilo (što se događa, što će se dogoditi) nakon onoga što je rečeno (što se govori, što će se govoriti).
Npr. Čovjek skine šešir, sjedne, pogleda me te progovori. U ovoj rečenici veznik te pravilno je uporabljen jer se trenutak u kojem je čovjek progovorio dogodio nakon što je skinuo šešir, sjeo i pogledao nas.
On sjedi te me gleda. U ovoj rečenici veznik te nije pravilno uporabljen jer su se obje radnje (sjedenje i gledanje) zbivale u isto vrijeme. ( Izvor)
Pisanje jednostavnih kratica
Kratice nastaju skraćivanjem riječi (npr. br. je kratica od broj, jd. je kratica od jednina, tzv. je kratica od takozvani). Pišu se malim početnim slovom, s točkom na kraju i ne sklanjaju se.
Iznimka su leksikalizirane kratice gđa i gđica koje se od ostalih jednostavnih kratica razlikuju načinom tvorbe, nemaju točku i sklanjaju se:
G gđe, gđice, D gđi, gđici, A gđu, gđicu, I gđom, gđicom.
Kratice mjernih jedinica pišu se bez točke, npr. m, cm, l, hl, dag, kg. ( Izvor)
Je ili ju?
Nenaglašeni oblici zamjenice ona su je i ju; obično se upotrebljava oblik je, osim kad se ispred tog oblika nađe slog je kao pomoćni glagol ili kao završni slog prethodne riječi.
Svi ju hvale. > Svi je hvale. Međutim: Tužila ju je; Kupuje ju. ( Izvor)
Tijekom ili tokom?
Od imenice tijek tvori se vremenski prijedlog tijekom, odnosno označuje da se što proteže u određenome razdoblju. Često se griješi tako da se umjesto prijedloga tijekom upotrebljava prijedlog tokom koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Pogrešno je: *tokom godine; *tokom Drugoga svjetskog rata; tokom života, a pravilno: tijekom godine; tijekom Drugoga svjetskog rata; tijekom života. Riječ tok odnosi se na rijeke te se, primjerice, isti dijeli na gornji, srednji i donji. ( Izvor)
Ni, niti
Sastavni veznik ni povezuje imenske riječi i negira njihov sadržaj. Primjer: On nema ni kučeta ni mačeta. Sastavni veznik niti povezuje niječne rečenice, tj. stoji uz glagole. Primjer: Niti me to zanima niti ću se u to miješati. ( Izvor)
S i Sa
Sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž. Primjer: sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom. Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili ž, npr. sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom i sl. i ispred izgovorno teških suglasničkih skupina (ne brinite, nije to atomska fizika :) ) npr. sa mnom.
Inače se upotrebljava prijedlog s (s tehnologijom, s predsjednikom i sl.) ( Izvor)
Zarez
Zarez je rečenični i pravopisni znak kojim se odvajaju manji dijelovi unutar rečenice radi lakšeg razumijevanja, a obilježava nizanje, naknadno dodavanje ili suprotnost. Postoji više podskupina i pravila kada je o zarezima riječ, a izdvojit ćemo samo one slučajeve u kojima se najčešće pogrešno koriste ili se ne koriste na pravome mjestu u rečenici.
Zarezom se odvajaju suprotne rečenice s veznicima a, ali, nego, no, već, dok se ispred sastavnih (i, pa, te, ni, niti) i rastavnih (ili) rečenica zarez ne piše.
Napomena: U iznimnim slučajevima, zarezi se mogu pisati ispred sastavnog ili rastavnog veznika ako je riječ o umetnutoj ili rečenici koja nešto objašnjava. ( Izvor)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....