Zbog sve izglednije eskalacije američko-europskog trgovinskog rata, hrvatske tvrtke koje posluju s američkim tržištem su na iglama. U tjednima koji slijede pozorno će pratiti razvoj događaja na relaciji Washington - Bruxelles i, ako uoče da će američke carine pogoditi i njihovo poslovanje, reagirat će.
Iako je američki predsjednik Donald Trump zasad najavio uvođenje carina samo na čelik, i to od 25 posto, te na aluminij, od 10 posto, nitko ne isključuje mogućnost da Bijela kuća carine proširi i na, primjerice, uvoz automobila. S druge strane, iz Bruxellesa su poručili da ne namjeravaju prekriženih ruku gledati kako američke carine ugrožavaju njihov izvoz na američko tržište, pa su već najavili mogućnost carinjenja tipičnih američkih proizvoda poput traperica, burbona i motocikala Harley-Davidson.
Napetost
Već iz dosadašnjih najava jasno je da bi najveću štetu mogle pretrpjeti one hrvatske tvrtke koje sudjeluju u lancu europske automobilske industrije ili su nekim sličnim proizvodima vezane uz američko tržište, samostalno ili preko tvrtki iz drugih članica EU. Jedna od njih je i Lipik Glas, koji proizvodi staklo za dva američka proizvođača električnih automobila. No, Lipik Glas znatno više radi za europsku automobilsku industriju, koja također izvozi svoje proizvode na američko tržište. Uz to, Lipik Glas kupuje aluminijske okvire, u koje ugrađuje staklo te ih prodaje željeznicama. Uvođenje carina na bilo koji od tih proizvoda svakako bi se odrazilo na poslovanje Lipik Glasa.
- Nadamo se da nas uvođenje američkih carina neće pogoditi, no još je prerano donositi zaključke. Zasad pozorno pratimo situaciju. Ako dođe do poremećaja na tržištu, a carine bi tu mogle odigrati svoje, možda ćemo morati aktivirati odredbe ugovora koje imamo s našim kupcima, koje nam dopuštaju promjenu cijena - rekao nam je Danijel Zadjelović, čelni čovjek Lipik Glasa.
Na udaru više drugi
I Darinko Bago, šef Končara, govori da zasad promatraju razvoj događaja na obje strane Atlantika. Končar je, doduše, razmjerno malo vezan uz američko tržište, pa Bago ne očekuje da će kompanija kojoj je na čelu trpjeti posljedice Trumpovih carina. Ipak, u udruzi Hrvatski izvoznici, na čijem je čelu, svjesni su da dio hrvatskih tvrtki posluje sa SAD-om, što znači da bi neke od njih mogle trpjeti posljedice američkih carina.
- Najveći dio onoga što Hrvatska izvozi u SAD nije na popisu onoga što bi moglo doći na udar američkih carina. One će, dakle, više pogoditi Njemačku, Slovačku, Italiju, Francusku i pojedine druge članice Unije, posebno one koje imaju jaku industriju čelika i aluminija te automobilsku industriju. Stoga bi u prvoj fazi posljedice mogle osjetiti samo hrvatske tvrtke iz lanca autoindustrije. No, dođe li do eskalacije trgovinskog rata, posljedice će osjetiti i drugi - upozorava Bago.
Znatno manje brige pokazuju, primjerice, u sektoru trgovine. Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, kaže da tvrtka kojoj je na čelu vrlo malo uvozi iz SAD-a. To, međutim, ne znači da su ravnodušni prema zbivanjima na svjetskoj trgovinskoj sceni. U svakom slučaju, i u Emmezeti pozorno prate daljnji razvoj događaja, kako između EU i SAD-a tako i s drugim zemljama.
- Trump sada ostvaruje protekcionističke prijetnje koje je davao u izbornoj kampanji. Najveću cijenu toga platit će potrošači, koji će morati plaćati više cijene za robu koju kupuju, a na koju uvode carine - upozorava Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Nedopustiv jaz
On ipak ne očekuje da će se jaz između Washingtona i Bruxellesa toliko produbiti da preraste u pravi trgovinski rat i ugrozi svjetsko gospodarstvo. Gospodarstva SAD-a i EU jednostavno su previše komplementarna da bi si ga mogla dopustiti. I makroekonomisti Hrvoje Stojić iz Addiko Banka i Zdeslav Šantić iz Splitske banke nadaju se da neće doći do eksplozije u trgovinskim odnosima Washingtona i Bruxellesa.
- Protekcionizam jača, no globalizacija je otišla predaleko - ističe Šantić.
- Uvođenje carina na proizvode koji se spominju nije toliko problematično jer oni imaju mali udio u robnoj razmjeni između SAD-a i EU. No, kada bi takvo što poprimilo šire razmjere, onda bi to moglo ugroziti rast svjetskoga gospodarstva - zaključuje Stojić.
Pitanja i odgovori
Koga najviše ugrožavaju američke carine?
Carine predstavljaju najveću prijetnju sjevernom američkom susjedu, Kanadi, i prijete ozbiljnom krizom u odnosima među članicama Sjevernoameričke zone slobodne trgovine (NAFTA). No, ugroženima se osjećaju i drugi u svijetu, posebno EU i Kina.
Koje bi mogle biti posljedice američkog uvođenja carina na pojedine proizvode?
Zatresti bi se mogao sustav trgovine u svijetu, posebno ako oštećene strane pravdu odluče potražiti pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Pojedini investitori već su najavili mogućnost odustajanja od ulaganja u SAD-u. S druge strane, analitičari ne vjeruju da će carine značajnije potaknuti proizvodnju i zaposlenost u SAD-u.
Tko će najviše biti na gubitku?
Dio analitičara upozorava da bi u najvećem gubitku mogli biti upravo Trumpovi glasači jer će se carine preliti u više cijene proizvoda koje kupuju. Osim toga, carine su zatresle i američku političku scenu, odnosno “njegovu” Republikansku stranku, a SAD izložile pritiscima kako drugih zemalja tako i samog američkog kapitala.