Krešimir je 37-godišnji Zagrepčanin koji, kao i mnogi drugi u Hrvatskoj, muku muči pokušavajući skrpati početak i kraj mjeseca.
Iako je zaposlen u velikoj tvrtki i ima, za hrvatske prilike, pristojnu plaću od oko 7500 kuna, koja mu redovito sjeda na tekući račun, nedavno se našao u situaciji da je radikalno morao smanjiti potrošnju.
Teža kontrola
Kreditne kartice bile su glavni krivac.
- Do početka ljeta na kreditnu karticu sam mjesečno trošio između pet i sedam tisuća kuna. No, kad su mi se iznosi potrošnje približili iznosu mjesečne plaće, shvatio sam da stvari treba radikalno početi mijenjati. Zato sam karticu nedavno spremio u ladicu i više je ne koristim - otkriva Krešimir.
Naš sugovornik daleko je od toga da je usamljen u lošim iskustvima s ‘hendlanjem’ kućnih financija. Dugogodišnja kriza cijelu je naciju već odavno bacila na koljena, natjeravši nas sve da znatno srežemo potrošnju. Alternativa tome je ulazak u veliki minus. Svega toga svjestan je i Krešimir.
- Shvatio sam da kartice potiču znatno bržu potrošnju novca nego što je slučaj kad plaćamo gotovinom. S karticama se teže kontroliramo i znatno brže i lakše donosimo odluku o kupnji, pa izgubimo iz vida koliko smo stvarno potrošili. Tome sam odlučio stati na kraj. S gotovinom je ipak drukčije jer trošiš koliko imaš - zaključuje Krešimir.
Eksplozija bankomata
Svaki Hrvat, pokazuju statistike, u prosjeku ima dvije kartice. Prema podacima Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore (HGK), u Hrvatskoj je sredinom ove godine bilo nešto više od 8,5 milijuna kartica. U odnosu na 2000. godinu, kada je u nas bilo oko 2,4 milijuna kartica, broj kartica povećao se čak tri i pol puta.
Taj rast rezultat je tehnoloških promjena koje su promijenile financijsku industriju, prije svega je riječ o eksploziji bankomata, čiji je broj u Hrvatskoj, prema podacima HGK, povećan sa 793 krajem 2000. godine na 4096, koliko ih je bilo krajem lipnja ove godine, što znači da se njihov broj u 12 godina upeterostručio.
No rastu broja kartica, posebno kreditnih, svoj je obol dala i gospodarska ekspanzija koja je obilježila najveći dio prošlog desetljeća. Do izbijanja recesije, na potrošnju je malo tko pazio, što su banke i kartičarske kuće koristile izdajući (i) “plastični” novac. O tome dovoljno govore podaci HGK, koji pokazuju brz rast broja kreditnih i debitnih kartica u Hrvatskoj iz godine u godinu.
Promet stagnira
Ipak, u posljednje dvije godine smanjuje se njihov broj i danas ih je gotovo 623.000 manje nego krajem 2011., kada je u nas zabilježen rekordan broj kartica, gotovo 9,2 milijuna. Samo u 2012. godini broj kreditnih i debitnih kartica smanjen je za 606.000, ili 6,6 posto u odnosu na godinu prije. U prvih šest mjeseci nastavio se smanjivati broj kartica: krajem lipnja bilo ih je dvadesetak tisuća, ili 0,2 posto manje nego krajem prošle godine.
Zbog dugogodišnje recesije stagnira i promet po karticama. Iako je sredinom ove godine, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, putem debitnih i kreditnih kartica obavljeno 4,4 posto više transakcija nego sredinom prošle godine, njihova je vrijednost porasla zanemarivih 0,5 posto. Procjenjuje se da je računa nešto više, ali njihovi iznosi su u prosjeku znatno manji nego prije krize.
Gotovo 177 milijuna kuna ili 4,52 posto nije naplativo
- Proces razduživanja stanovništva, koji je obilježio prošle godine, odražava se i na kartice. Kućanstva su smanjila potrošnju i kupuju samo najosnovnije. Na pad broja kartica svakako se odrazio i pad zaposlenosti - ocjenjuje Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
Prema podacima HNB-a u kategoriju loših kartičarskih kredita sredinom godine ulazilo je gotovo 177 milijuna kuna, ili 4,52 posto svih kredita po karticama, čija je vrijednost iznosila 3,9 milijardi kuna. Krajem 2008. godine nenaplativo je bilo samo 1,86 posto kredita po karticama.