ZAGREB - Ponukan pojačanim odljevom kapitala iz zemlje, guverner Boris Vujčić okupio je u HNB-u respektabilan skup bankara i njihovih regulatora kako bi raspravili što planiraju strani vlasnici i kako bi to moglo odraziti na stabilnost u zemlji.
Sigurnost financija
“U otvorenoj raspravi razmijenjena su mišljenja o potencijalu hrvatskog financijskog tržišta i strategiji daljnjeg razvoja najvažnijih hrvatskih bankovnih grupa te o preduvjetima očuvanja financijske stabilnosti u Hrvatskoj”, stoji u priopćenju HNB-a. Napominju kako su se posebno pozabavili koordinacijom regulatora “koja treba osigurati da hrvatski financijski sustav funkcionira sukladno potrebama gospodarstva”.
OZBILJNE KRITIKE Vujčić Vladi: 'Nude se obrasci propalih politika, a situacija je sve teža!'
Uz vodeće domaće bankare i predstavnike stranih vlasnika, na skupu su sudjelovali i predstavnici bankarskih supervizora Hrvatske, Austrije i Italije, zatim MMF-a, Europske središnje banke, Europskog ureda za bankovni nadzor, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Europske komisije. Skup je organiziran u okviru tzv. Druge bečke inicijative i prvi je u Hrvatskoj. Hoće li rasprava “o planovima najvažnijih sudionika banakarskog sustava u Hrvatskoj uroditi nečim konkretnim”, zasad nema naznaka.
Nagli odljev kapitala može imati niz negativnih učinaka: od nedostatka novca za kredite do ugrožavanja stabilnosti tečaja i cjelokupnog financijskog sustava.
Moguće opasnosti
Takva je opasnost postojala za izbijanja krize 2008. i HNB je razmatrao uvođenje zabrane podizanja depozita i prijevremene otplate kredita bankama majkama. No, za to nije bilo potrebe, a takve su mjere i suprotne europskim pravilima. Kako je očuvanje stabilnosti u interesu i bankarima, vjerojatno je da će i oni o tome voditi računa.
Iako je krajem prošle godine Franjo Luković, predsjednik uprave Zabe, upozorio na opasnost nedostatka kapitala za kredite, razvoj događaja u ovoj godini krenuo je malo drukčijim putem od očekivanog. Austrijska centralna banka, naime, lani je dala upozorenje podružnicama nacionalnih poslovnih banaka da odobravanje kredita ubuduće vežu uz rast depozita (ako depoziti rastu 100, krediti mogu 110).
Rast depozita
No, depoziti su imali solidan rast, ali krediti ne . Prema podacima HNB-a, u prvih osam mjeseci ove godine domaći izvori financiranja banaka povećali su se za 6,9 milijardi kuna. Taj se iznos u potpunosti odnosi na devizne i kunske štedne i oročene depozite, a najveći dio povećanja je, sezonski uobičajeno, ostvaren u ljetnim mjesecima.
S druge strane, plasmani banaka privatnom sektoru (isključi li se utjecaj preuzimanja duga brodogradilišta od 6,7 milijardi kuna Ministarstva financija) nominalno su pali za 2,8 milijardi kuna. Najveći dio tog smanjenja odnosio se na nominalni pad kredita stanovništvu (1,7 milijardi kuna) i plasmana poduzećima (800 milijuna kuna). Stvoren je višak kapitala i, očito ne znajući gdje ga plasirati, banke su ga mahom iskoristile za vraćanje vlastitih inozemnih dugova.
- Znatan dio viška nastalog zbog rasta depozita i smanjenja plasmana banke su iskoristile kako bi se razdužile prema inozemstvu, a dio su preusmjerile na svoje račune u inozemstvu. U prvih osam mjeseci 2012. godine inozemna pasiva poslovnih banaka smanjila se tako za 7,2 milijardi kuna, dok se inozemna aktiva povećala za 4,5 milijardi kuna. Neto inozemna aktiva banaka povećala se za 11,7 milijardi kuna - kažu u HNB-u.
Sezonski trend
Iako je trend djelomice sezonskog karaktera, banke više ne nalaze interesa za povećanje kreditiranja. Kao što su u proteklim godinama, kad im se to isplatilo, dovlačile strani kapital i plasirale ga svima, sada ga vraćaju. Kad potražnja za kreditima poraste, oni će sigurno opet biti lako dostupni, bez obzira što rekli regulatori.