Hrvatska banka za obnovu i razvitak incirat će osnivanje fonda rizičnog kapitala iz kojeg će se financirati tvrtke nakon što izađu iz postupka predstečajne nagodbe. Prema riječima Antona Kovačeva, predsjednika Uprave HBOR-a, odluku o tome trebao bi donijeti Nadzorni odbor do kraja ove godine. HBOR bi izašao i s iznosom koji će uložiti u novi fond, a potom se očekuje uključivanje ostalih ulagača, domaćih poslovnih banaka i međunarodnih institucija, među kojima je i Svjetska banka.
Za rizične klijente
O osnovanju fonda za tvrtke izlašle iz predstečajne nagodbe razgovara se već godinu dana, ali dosadašnji napori očito nisu dali rezultate. S HBOR-ovim iniciranjem projekta vjeruje se da će on lakše zaživjeti. Podršku mu svakako daje i ministar financija Slavko Linić, koji je na čelu Nadzornog odbora ove državne banke. Fond bi trebao biti od velike pomoći tvrtkama koje su završile predstečajnu nagodbu jer one teže dolaze do sredstava budući da ih banke i dalje tretiraju kao rizične klijente.
Dovoljna mjenica
Kod međunarodnih institucija - Europske investicijske banke, Centralne banke Vijeća Europe i EBRD-a - HBOR je za iduću godinu već osigurao 1,2 milijarde eura kredita, oko 400 milijuna eura više nego ove godine. - Prilagođavat ćemo se potrebama i zahtjevima gospodarstva, sukladno mogućnostima HBOR-a - rekao je Kovačev. Za iduću godinu najavio je i neke nove programe, među kojima je uvođenje CIP programa za osiguranje mikro kredita obrtnicima te malim i mikro poduzetnicima. HBOR bi im odobravao 75 posto glavnice kredita, a pritom bi s bankama dijelio rizik u omjeru 70 prema 30. Oni koji budu tražili mikro kredit neće morati za kolateral davati nekretninu, već će kao zalog biti dovoljni mjenica ili zadužnice.
Preuzimanje većeg dijela rizika u odnosu na poslovne banke Kovačev najavljuje i kod odobravanja kredita za pripremu izvoza, kreditiranje proizvodnje i likvidnosti. Osim toga, HBOR je odlučio još šest mjeseci zadržati snižene kamatne stope (za jedan postotni bod) za kredite odobrene za investicije u industriju, odnosno proizvodnju, poljoprivredu, turizam i zaštitu okoliša. Za te sektore do kraja ove godine vrijede snižene kamatne stope od 2, 3 i 5 posto, a prije su iznosile 2, 4 i 6 posto.
Odobreno 20% manje
Kreditna aktivnost HBOR-a ove je godina bila osjetno manja nego prošle godine. Do kraja studenog gospodarstvu je odobreno oko 6,3 milijarde kuna kredita, što je 20 posto manje nego u istom razdoblju lani. Razlog tome je manja potražnja poduzetnika za obrtnim sredstvima te činjenica da je velik broj tvrtki u postupku predstečajne nagodbe. “Poduzetnici u predstečajnim nagodbama su na neki način ‘u plutanju’ i očekuju razrješenje sitacije”, objašnjava Kovačev.
Novi pogoni rijetkost
Pritom dodaje da je 2012. godina bila rekordna i teško ju je doseći, pa će iznos odobrenih kredita ove godine biti na razini 2011. godine. Ono što je važno, ističe Kovačev, jest povećanje udjela kredita za investicije koje su porasle sa 48 posto prošle godine na 61 posto ove godine. - Time smo blizu udjela koji smo za praćenje investicija imali i prije krize, a to je 65 do 70 posto - rekao je Kovačev.
Najveći interes za kredite ove su godine pokazali mali i srednji poduzetnici.
Njima je HBOR odobrio više od tri milijarde kuna, a većina tih zahtjeva odnosila se na manje investicije. - Poduzetnici idu opreznije prema investicijama, uglavnom investiraju u strojeve i opremu, a rijetko se ide u gradnju novih pogona - dodaje Kovačev. Od HBOR-ovih programa najpopularniji su bili oni namijenjeni otvaranju poduzeća, za pronalazače, žene poduzetnice, zaštitu okoliša i turizam.
Kako ukupni krediti poduzećima u Hrvatskoj ove godine stagniraju, programi HBOR-a, kao i poticaji HNB-a, trebali bi potaknuti lagani rast plasmana u 2014.