Dva mjeseca otkako je usvojen na Vladi, Plan gospodarenja otpadom krenuo je u praktičnu primjenu – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u srijedu je predstavilo javni poziv za sufinanciranje projekata izgradnje reciklažnih dvorišta za koje je osigurano 144,5 milijuna kuna iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.
- Sad smo prvi puta u prilici da koristimo financiranje iz europskih kohezijskih fondova. Za više od 70 projekata je pripremljena dokumentacija i mogu se odmah prijaviti. Poziv je otvoren dok se sredstva ne iscrpe, a s obzirom na spremnost velikog broja jedinica lokalne samouprave, očekujemo da će se iznos vrlo brzo potrošiti – istaknuo je ministar Slaven Dobrović prilikom predstavljanja poziva.
Cilj poziva na koji se mogu javiti gradovi i općine je, dakle, provedba aktivnosti izgradnje i opremanja reciklažnih dvorišta, što podrazumijeva građevinske radove, opremu, nadzor i tehničku pomoć za upravljanje projektom te provedbu informativno – obrazovnih aktivnosti. Osnovni preduvjet je pravomoćna građevinska dozvola, a mogućnost sufinanciranja projekata je do 85 posto, s time da se može dobiti od 0,5 do 4,5 milijuna kuna po projektu.
Intenzivno se radi i na ostalim pozivima.
- Krajem travnja ide javni poziv za sanacije odlagališta komunalnog otpada, a u pripremi su i pozivi za sortirnice i kompostišta te komunalnu opremu. U ovom trenutku se raspravlja i o visini naknade za odlagališta, koja bi trebala stimulirati promjenu ponašanja i nastojat ćemo da to bude operativno do kraja godine – najavio je ministar.
Uz otpad, Dobrović se dodatknuo i teme električne energije, plina, razdjelnika te Plitvičkih jezera. Spomenuo je da su zaprimili izvješće reaktivne monitoring misije UNESCO-a s 10-ak preporuka. Među kojima je, primjerice, izrada plana upravljanja posjetiteljima, na čemu već rade. Istaknuo je da se ne ove godine ne predviđa stavljanje nacionalnog parka na listu groženih, no već 2018. će se razmotriti napredak po pitanju preporuka.
- Mislim da ćemo moći odgovoriti na izazove i da ćemo ukloniti prijetnje Plitvičkim jezerima – uvjeren je Dobrović.
Što se tiče cijene plina koja će u pojedinim opskrbnim zonama ipak biti nešto viša nego što je bila 2016., ponovno je napomenuo da su ozbiljnog poskupljenja neće biti.
-U okolnostima kada su cijene plina porasle, napravili smo sve aktivnosti da nitko ne bude gubitnik te stvorili uvjete da se ne dogodi udar cijenama na građane. Utjecali smo na onaj dio na koji smo mogli utjecati. Prošlo je vrijeme komotnog poslovanja u kojem je sve zagarantirano. Svi se moraju truditi da režu troškove u tržišnim uvjetima – istraknuo je Dobrović.
Pritom su njegovi suradnici napomenuli da javnost mora shvatili da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike predstavlja izvršnu vlast i ne može odrediti krajnju cijenu plina. Postoji Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), koja djeluje kao nezavisno tijelo, i kod nje je zadnja odluka o tarifnom sustavu.
Gledajući pak situaciju na tržištu električne energije, do 10. travnja je javna rasprava vezana uz povećanje naknade za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije koja, kako je napomenuo Dobrović, neće biti viša od 7,5 lipa. Spominjale su se trošarine, nastavio je, a sada se razgovara o potencijalnom rješenju u vidu refinanciranja projekata.
Vezano, pak,za tržište toplinske energije i razdjelnike, rješenje bi trebali imati do kraja drugog kvartala ove godine, no definitivno se može očekivati promjena Zakon o tržištu toplinske energije.