Nacionalni park Krka, koji svake godine posjećuju brojne obitelji iz Njemačke, Poljske, Francuske i Hrvatske, početkom lipnja uveo je u svoje poslovanje novi model upravljanja brojem posjetitelja.
Raspoređivat će se posjetitelji, smanjiti gužva, kolone i redovi za kupnju ulaznica. Smanjit će, ukratko, opterećenje, što će im dobro doći na vrhuncu sezone - u srpnju i kolovozu. I svojevrsni su pionir u uvođenju takvog modela. Što samom parku on donosi, a što posjetiteljima te kakve projekte još spremaju, ispričao nam je ravnatelj Nacionalnog parka Krka Krešimir Šakić.
Kako funkcionira novi model? Može li se njime, osim smanjiti gužva, produljiti sezona i povećati zarada?
- Zahvaljujući novom modelu svakako će se u budućem razdoblju kvalitetnije upravljati brojem posjetitelja, istovremeno sustavno raditi na očuvanju svih prirodnih, povijesnih i kulturnih bogatstva parka, ali i produljiti sezona. Cilj nam je svakako potaknuti posjećivanje parka i u mjesecima izvan glavne ljetne sezone, bez nepotrebnih gužvi i čekanja, kao i potaknuti posjećivanje manje poznatih dijelova parka. Proteklo desetljeće bilježimo redoviti porast broja posjetitelja, čemu smo se nastojali prilagoditi uređenjem novih pješačkih i biciklističkih staza, poboljšanjem infrastrukture i uređenjem novih sadržaja za sve uzraste. Iako smo u tome uspjeli te javnost upoznali s lokalitetima na srednjem i gornjem toku Krke, nije jenjalo zanimanje za Skradinski buk, naš najpoznatiji lokalitet. Sustavno radimo i na izgradnji posjetiteljske infrastrukture i promociji. Ti napori su rezultirali značajnim porastom broja posjetitelja tako da je u protekloj godini broj posjetitelja prvi put premašio brojku od milijun posjetitelja. Takvi rezultati, naravno, vesele, ali istovremeno ustanovu stavljaju pred nove izazove, a to je u ovom trenutku potreba kvalitetnijeg upravljanja posjećivanjem, prvenstveno na našem najpoznatijem lokalitetu - Skradinskom buku. Bilo je potrebno poduzeti određene mjere kako bi se zaštitio temeljni fenomen parka, povećala sigurnost posjetitelja i smanjile gužve.
Hoćete li i ove godine premašiti brojku od milijun posjetitelja? Kako je krenula sezona, što kažu brojke i prognoze?
- Lani smo imali više od milijun posjetitelja, a ove godine do početka srpnja park je posjetilo 400.000 posjetitelja, gotovo 100.000 posjetitelja više nego u istom razdoblju prošle godine. Dakle, riječ je značajnom porastu. Posebno nas raduje zanimanje posjetitelja za uzvodne lokalitete na kojima broj posjetitelja postotno raste brže nego na najposjećenijem lokalitetu, a koji će ove godine, s obzirom na ograničen broj posjetitelja na Skradinskom buku, biti još posjećeniji.
Što očekuju posjetitelje?
- Broj posjetitelja koji istovremeno mogu boraviti na Skradinskom buku bit će ograničen na 10 tisuća. Onima koji u određenom trenutku neće moći ući na Skradinski buk ponudit će se alternativni pravci kretanja, odnosno programi obilaska lokaliteta na srednjem i gornjem toku Krke, kao i obilazak znamenitosti u gradu Skradinu. Svi naši posjetitelji će na ulazima u Lozovcu i u Skradinu putem displeja biti informirani koliko je u danom trenutku raspoloživo slobodnih ulaznica za posjet Skradinskom buku. No, ono što je važno naglasiti jest da smo svim zainteresiranim posjetiteljima novim modelom na raspolaganje stavili i novu mogućnost, a to je da jednostavno i brzo mogu unaprijed osigurati svoju ulaznicu te tako biti sigurni da će Skradinski buk moći posjetiti točno u željenom terminu, bez nepotrebnih gužvi i čekanja. Upravo zato svim našim gostima preporučujemo da planiraju svoj posjet i online kupnjom ulaznica putem web stranice Nacionalnog parka Krka ili portala Parkovi Hrvatske osiguraju svoje mjesto u vrijeme kada im to najviše odgovara.
Krešimir Šakić, ravnatelj JU Nacionalni park Krka.
Vi ste zapravo prvi u Hrvatskoj realizirali mjere ograničenja posjetitelja, što je u svijetu redovita praksa.
- Nacionalni park Brijuni ima ograničen broj posjetitelja koji je uvjetovan kapacitetom brodova koji prevoze posjetitelje, ali Nacionalni park Krka prvo je zaštićeno područje koje je to napravilo. Veseli nas što smo svojevrsni pioniri ovakvog modela poslovanja. Spremni smo na reakcije posjetitelja, pozitivne u smislu smanjenja gužvi i većeg uživanja u prekrasnoj prirodi, ali i one negativne kada će se posjetitelj suočiti sa situacijom da u željenom trenutku neće moći kupiti ulaznicu. No, sve ove situacije pridonijet će učinkovitijem upravljanju.
Bi li taj model pomogao Plitvicama koje masovni turizam jede zbog prekomjerne izgrađenosti, na što ih je upozorio i UNESCO? Biste li ga ustupili?
- Osnovna razlika između nas i nekih ostalih parkova jest to što u Nacionalnom parku Krka nema tzv. stacionarnog turizma jer posjetitelji Krku obilaze na dnevnoj osnovi, što prirodi omogućuje potreban oporavak. Posjetitelji su, s druge strane, oduševljeni što uz Krku imaju mogućnost upoznati i tradicionalan način života, odsjesti u lokalnim gospodarstvima te uživati u ekološkoj hrani, tradicionalno uzgojenoj i pripremljenoj. Po završetku ljeta bit ćemo bogatiji za mnoga iskustva te ćemo sigurno model upravljanja posjećivanjem na Skradinskom buku dodatno prilagoditi kako bi bio još funkcionalniji iduće godine. Iskustva ćemo podijeliti s parkovima koji su suočeni sa sličnom problematikom.
Krajem prošle godine uveli ste članske iskaznice za posjetitelje? Kako to funkcionira, jeste li zadovoljni?
- Klub prijatelja Krke nova je usluga namijenjena zaljubljenicima u prirodu, a članstvo je dostupno svim posjetiteljima, domaćim i stranim, po cijeni od 200 kuna za odrasle i 90 kuna za djecu od sedam do osamnaest godina, a vrijedi godinu dana od dana kupnje. Svi naši prijatelji moći će neograničeno puta ući u park u tom razdoblju, osim u srpnju i kolovozu na Skradinski buk, kada je ulaznicu moguće iskoristiti samo jedan put. Žitelji Šibensko-kninske županije ostvaruju popust prilikom učlanjenja u Klub od 50 posto od iznosa članarine.
Planirate li još neke novitete za posjetitelje?
- Kontinuirano ulažemo u posjetiteljsku infrastrukturu pa smo tako ove godine obnovili pristupne ceste Skradinskom buku, ispostavu u Skradinu, dio šetnice na Skradinskom buku, pristaništa za otočić Visovac i na Roškom slapu i veći broj pješačkih staza. Ovo je mladi nacionalni park, zemljopisno dobro pozicioniran i to mu otvara znatan prostor za razvoj.
Kakve generalno sve projekte spremate i koliko su ‘teški’?
- U tijeku je realizacija brojnih projekata, od Eko kampusa Puljane, preko zelenog centra kretanja u Laškovici do gradnje glavnog ulaza na Lozovcu i pristaništa u gradu Skradinu. Paralelno se radi i na projektima energetske učinkovitosti, a najveći broj aktivnosti bit će vezan uz realizaciju projekata financiranih sredstvima fondova EU. Odobrena su sredstva za projekt Nepoznata Krka usmjeren razvoju posjetiteljske infrastrukture gornjeg toka, a prijavljen je i projekt uređenja glavnog ulaza na Lozovcu. Riječ je o projektima čija je ukupna vrijednost veća od 160 milijuna kuna i provedba će biti vrlo zahtjevna.