Broj građana i poduzeća koji ne mogu vraćati kredite nastavlja se povećavati pa je na kraju rujna vrijednost loših kredita banaka dosegla 47,4 milijarde kuna, što je 3,4 milijarde kuna više nego prije godinu dana.
Tako, prema nerevidiranim podacima HNB-a, udjel loših kredita u ukupnim kreditima sada iznosi 17,2 posto, dok je u rujnu prošle godine bio na razini od 15,3 posto.
Najveći problem i dalje predstavljaju brojna poduzeća koja sada ne mogu vratiti 32 milijarde kuna kredita (što je oko 30 posto), a to je dvije milijarde kuna više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, iznos kredita koje građani ne mogu vraćati povećan je za 1,4 milijarde kuna, od čega oko trećina otpada na stambene kredite.
Stambeni dobro stoje
No, stambeni krediti i dalje spadaju među one koji se ipak najprije otplaćuju: u toj skupnini je 8,6 loših, a godinu ranije bilo ih je 7,4 posto. Najteže je stanje kod hipotekarnih kredita gdje je svako peti takav kredit odobren građanima nenanaplativ, a vidljivi su i problemi s minusima na tekućim računima potrošača jer je u toj kategoriji udjelom loših kredita 14,5 posto.
Veći pad dobiti
Kvarenje porfelja banaka ipak nije značajnije utjecalo na njihov ukupni rezultat. Dobit banaka prije oporezivanja u prvih devet mjeseci iznosila je 1,96 milijardi kuna, što je 176 milijuna kuna ili 8,3 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Iako je dobit nekih banaka osjetnije smanjena, smanjen je i broj onih koje su poslovale s poslovnim gubitkom.
Lani je u prvih devet mjeseci bilo 11 banaka koje su završile u minusu, dok je ove godine broj gubitaša smanjen na devet.
Splitska Societe Generale grupa, primjerice, lani je bila u gubitku od 12 milijuna kuna, a ove je godine ostvarila dobit od 213 milijuna kuna.
Najveći gubitak imala je Hrvatska poštanska banka koja je zbog povećanih rezervacija za stare kredite u devet mjeseci bila u minusu od 411 milijuna kuna, a slijede Jadranska banka, Nava banka i Banco Popolare.