ALTERNATIVA TRADICIONALNIM MODELIMA

MALA STE TVRTKA I TREBATE NOVAC? ZABORAVITE BANKE, TU JE FUNDERBEAM Nova digitalna platforma mogla bi revolucionizirati domaće tržište kapitala

Konzultantska tvrtka Sense Consulting je početkom svibnja uspjela u manje od 24 radna sata prikupiti 750 tisuća eura kapitala putem servisa koji nije ni burza, ni banka. Je li konačno stvorena alternativa tradicionalnim modelima financiranja gospodarstva?
Glavni partner u tvrtki Sense consulting Vedran Antoljak, direktor tvrtke ICF Ratko Bajakić, predsjednica uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić i savjetnik u Funderbeamu SEE Damir Bićanić
 Boris Kovačev / Cropix

Konzultantska tvrtka Sense Consulting odlučila je putem platforme Funderbeam prikupiti kapital za akvizicije, razvoj poslovanja u Srbiji te osnaživanje digitalnih savjetničkih usluga. Cilj je bio visok - 700 tisuća eura. Nakon javnog predstavljanja kampanje u petak, 12. svibnja, u prvih nekoliko sati skupili su 500 tisuća eura. U ponedjeljak, 15. svibnja, postigli su i zadani cilj - 700 tisuća eura. Dakle, u manje od 24 radna sata prikupili su sva tražena sredstva. Čini se nadrealno. No, očito ne i nemoguće. Pojavio se, naime, jedan inovativni sustav prikupljanja kapitala kroz novu crowdfunding opciju za startupove, male i srednje tvrtke (SME) koji će, ako zadrži zamah kojim je krenuo, zatvoriti procijep na tržištu kapitala za te tvrtke. Pojavio se Funderbeam, vrlo zanimljivog koncepta.

To nije banka niti je burza. Funderbeam je digitalna platforma koja omogućuje tvrtkama u razvoju sredstva za daljnji rast, i to od široke baze, uglavnom malih internacionalnih investitora. Njima, pak, omogućuje da odmah nakon inicijalne faze ulaganja i trguju svojim udjelima, što dosad nije bilo moguće. Oni, dakle, mogu prodavati ili kupovati udjele putem tokena koji predstavljaju ulaganje u pojedini sindikat (termin koji se koristi za prikupljanje sredstava za pojedinu kompaniju). I to je sve zasnovano na blockchain tehnologiji, jednoj od najsigurnijih za transakcije ovog tipa. Funderbeam je jedina takva platforma u Europi, s bazom informacija o više od 180 tisuća kompanija i investitora. Dolazi iz Estonije, jedne od najrazvijenijih država po pitanju digitalizacije i broja startupova u odnosu na broj stanovnika, što ju je činilo i idealnim poligonom za testiranje tržišta. U Estoniji je zvijezda na startup sceni. Hrvatska se rano priključila te je Funderbeam SEE, kompanija sa sjedištem u Zagrebu u kojoj Zagrebačka burza ima 20 posto vlasništva, postala centar za jugoistočnu Europu. Projekt je podržao i EBRD, kroz svoj Shareholders Special fond.

Od startupa do burze

- Htjeli smo omogućiti mladim kompanijama u ranim fazama njihova rada pristup potrebnom kapitalu kroz skupno financiranje. Naša je teza bila da u Hrvatskoj i regiji postoje pojedinci i kompanije sa sjajnim idejama, ali i ulagači s dovoljno kapitala. Vrijeme za ulaganje u takve kompanije idealno s obzirom na povijesno niske kamatne stope. One će biti nositelji gospodarstva u godinama koje dolaze i zato je od izuzetne važnosti zadržati ih u okruženju u kojem su nastali te im omogućiti pristup kapitalu potrebnom za rast i razvoj - razlozi su uključivanja u projekt koje nabraja Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Postavili su, ističe, temelje nove strategije i žele osigurati prostor za financiranje i rast kompanijama u svim razvojnim fazama - od startupa do uvrštenja na uređeno tržište.

Dobar publicitet

Dosad je na platformi financirano 15 sindikata, četiri su u fazi prikupljanja sredstava, broj investitora se svaki dan povećava, kao i broj država iz kojih dolaze. Trenutačno su na platformi registrirani investitori iz više od 80 država. Damir Bićanić, voditelj projekta Funderbeam SEE, kaže da su u fazi “snowball efekta”: što više imaju sindikata, imat će više investitora, a što imaju više investitora, imat će više i veće sindikate. Prva hrvatska kampanja Funderbeam SEE-ja bila je solinska tehnološka kompanija Include, proizvođač “pametnih” klupa. Odazvali su se investitori iz Velike Britanije, Japana, Vijetnama, Estonije, Dubaija, Hrvatske... Iako investitori u kampanji mogu biti anonimni, mnogi se i identificiraju pa Bićanić otkriva da su u Include investirali i brojni Hrvati na radu u inozemstvu. Preko Funderbeama Include je prikupio gotovo 470 tisuća eura, što ih je činilo najuspješnijom kampanjom do Sense Consultinga. Uskoro će Zagrebačka burza ponuditi i kotaciju za srednja i mala poduzeća koja će biti prijelazna faza od Funderbeama do uređenog tržišta.

Kako stvari zapravo funkcioniraju na Funderbeamu?

- Ako startup, srednja ili mala tvrtka želi prikupljati sredstva putem platforme, dovoljno je ispuniti online obrazac s podacima o kompaniji koji su bitni Funderbeamu da odluči je li kompanija prikladna za ovaj način prikupljanja sredstava. Ako je odgovor pozitivan, zajedno se dogovara tko bi bio najprikladniji vodeći investitor, pripremaju se materijali za kampanju i nakon toga se lansira sama kampanja - pojašnjava Bićanić.

Kod Sense Consultinga vodeći je investitor Ratko Bajakić, jedan od veterana domaće burzovne scene. U slučaju Includea to je Ivana Šoljan, koja je među ostalim i suosnivačica “coworking spacea” HUB385.

Bićanić napominje da je razina uključenosti vodećeg investitora u samu transakciju vrlo velika i kreće od pomoći oko izrade poslovnog plana, razgovora s ulagačima, prezentacije projekta pa sve do pomoći u operativnom poslovanju:

- Upravo zato vodeće ulagače biramo vrlo pažljivo. Također, nije zanemariv niti publicitet koji kompanija dobije kada prikuplja novac na ovaj način, što često pomogne u plasmanu njihovih proizvoda ili usluga. Možemo reći da je Funderbeam za male kompanije škola transparentnosti i odnosa s ulagačima, što je možda i ključ uspjeha jednom kad smislite proizvod i nađete kupce - smatra.

Jednostavnost jest i jedan od razloga zašto se Sense Consulting odlučio prikupljati kapital na Funderbeamu.

- S obzirom na to da su brzorastuće i uspješne male i srednje tvrtke primarna ciljna skupina za usluge Sense Consultinga, zaključili smo da trebamo pronaći inovativnije instrumente ulaska u kapital koji osiguravaju ključne koristi za takve tvrtke. Prvo, mora biti jednostavan za razumjeti prosječnim investitorima i običnim ljudima. Drugo, dokapitalizacija ne smije biti administrativno kompleksna za provedbu, već mora osigurati minimalno vrijeme i napore za administrativne postupke, tj. odlazak kod javnog bilježnika i trgovačkog suda. Treće, uloženi kapital mora biti likvidan, tj. investitor mora imati mogućnost brzo unovčiti svoje ulaganje na jednostavan način, koji je pritom digitaliziran i istovremeno siguran. Sve ovo smo pronašli kod Funderbeama - nabraja Vedran Antoljak, glavni partner u Sense Consultingu.

Velik interes

Kaže da je za prosječne investitore i širu javnost vrlo jednostavan za razumjeti, koristiti i time investirati te ne zahtijeva kompleksnu i dugu proceduru, kao što bi to bilo u slučaju da se koristi tradicionalan način dokapitalizacije. No, ono što smatra ključnom prednosti jest to što unutar platforme svaki investitor ima mogućnost prodati svoje udjele, tj. tokene.

- Uvjereni smo da će Funderbeam imati mnogo uspjeha na hrvatskom tržištu jer nas je u ovih par dana kontaktiralo desetak tvrtki koje žele da im pomognemo u dokapitalizaciji i daljnjem rastu poslovanja. Što se tiče drugih zemalja, Funderbeam je i tamo više nego interesantan. Na primjer, dobili smo poziv od direktora jedne burze države iz okruženja da im pomognemo etablirati tržište temeljeno na Funderbeam platformi - otkriva Antoljak.

Što se tiče ulagača, za status investitora dovoljno je prijaviti se na platformu, fotografirati ili skenirati osobnu iskaznicu te pričekati prihvat od Funderbeama.

Sekundarno tržište

- Sam proces je vrlo jednostavan i usporediv s otvaranjem e-mail računa, uz dodatnu provjeru osobnih dokumenata od strane Funderbeama kako bi se zadovoljili relevantni propisi - pojašnjava Bićanić te ističe kako se dosad na platformu na ovaj način registriralo 300 investitora iz Hrvatske.

Otvaranje investicijskog profila za ulagače je besplatno, a nakon dobivanja statusa investitora moguće je ulagati ili u nove sindikate koji su u tom trenutku u fazi prikupljanja sredstava ili u postojeće sindikate putem kupnje, odnosno prodaje tokena. Minimalno ulaganje za pojedinačnog malog ulagača u novi sindikat iznosi od 100 do 1000 eura, dok ga kod trgovanja nema, a posebnost je u tome što trgovanje ne uključuje posrednike, brokere i sl., već sam ulagač indicira svoju namjeru trgovanja udjelima. Kako bi se maksimalno pojednostavio proces financiranja, a i kupnja i prodaja tokena, za svaku kampanju osniva se SPV (special purpose vehicle, odnosno d.o.o. za posebnu namjenu) u Estoniji koji postaje jedini suvlasnik hrvatske kompanije temeljem prikupljenih sredstava u kampanji. Ulagači financiraju estonski SPV putem zajma te indirektno sudjeluju u svim pravima, odnosno obavezama koje donosi suvlasništvo SPV-a u hrvatskoj kompaniji. To podrazumijeva dividendu, prodaju udjela i slično. Svaki ulagač za svoj dio zajma dobije tokene, tj. digitalne zapise bazirane na blockchain tehnologiji koje onda može prodavati ili još dodatno kupovati putem platforme.

Međunarodni biznis

Zašto ovakva struktura? - Kako bi sve bilo jednostavno i efikasno - odgovara Bićanić. Naime, osnivanje d.o.o. u Estoniji potpuno je digitalizirano i putem računala kompanija se može osnovati unutar 20 minuta. I to iz bilo koje države svijeta. Kako estonska kompanija postaje jedini ulagač u hrvatsku tvrtku, hrvatska tvrtka dobiva samo jednog suvlasnika, dok se trgovanje tokenima estonskom SPV-u jednostavno odvija preko same platforme i ne utječe na promjenu u sudskom registru hrvatske kompanije. Također, navedena struktura omogućava jednostavno ulaganje investitora iz cijelog svijeta u hrvatske kompanije.

Ili, kako slikovitije Bićanić objašnjava, kada bi japanski ulagač koji je, primjerice, uložio u Include sindikat, htio redovnim putem postati suvlasnik i investirati 500 eura, morao bi ili doći u Hrvatsku ili ovjeriti punomoć kod javnog bilježnika i poslati na provedbu u sudski registar, uz još nekoliko dodatnih koraka. I tako svaki put kada želi prodati dio udjela ili kupiti novi udio. Sam trošak takvog ulaganja vjerojatno bi bio veći od samog ulaganja od 500 eura, a i svaka bi se promjena morala prijaviti u sudski registar te bi zahtijevala dosta potrošenog vremena.

Na “Funderbeam način” japanski investitor preko platforme prijavi interes za ulaganjem i, ako je prihvaćen, uplati sredstva na račun u Estoniji te nakon završenog procesa dobije tokene za svoje ulaganje, a hrvatska kompanija potreban kapital. Nakon toga investitor može prodavati tokene ili kupovati dodatne tokene, što ne zahtijeva ništa drugo nego da, nakon što donese svoju investicijsku odluku, klikne mišem i pošalje novac.

Ulaganje u startupove, male ili srednje kompanije dosad nije bilo jednostavno, pogotovo ne za male ulagače i još k tome iz različitih država. Niti kompanijama nije bilo lako pronaći investitore koji bi ulagali u nelikvidnu, uglavnom rizičniju klasu imovine te, u slučaju startupa, čekali pet i više godina na povrat ulaganja. No, takvih ima. Sada su samo pronašli mjesto susreta. Čini se da će takvih mjesta niti sve više jer Funderbeam ima i planove za širenje koji prelaze granice Europe. Već se razvija u jugoistočnoj Aziji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 23:13