Unatoč Promemoriji o mjenicama, dobavljače Agrokora svakodnevno kontaktiraju banke i nude im razne oblike kredita kako bi se zatvorile mjenice, otkrio je Tihomir Jaić, predsjednik Hrvatske udruge poljoprivrednika na današnjoj tiskovnoj konferenciji održanoj ispred Agrokorova tornja.
- Nama se javlja sve više dobavljača koji nisu OPG-ovi, koji imaju mjenice i koji su trenutno nezadovoljni onime što se događa. Oni traže da se Agrokor postavi na način da preuzme kompletan dug po mjenicama na sebe, a ne da prepušta dobavljače da se sami dogovaraju s faktoring društvima i bankama - rekao je Jaić.
Naglasio je kako te mjenice nisu dugovi dobavljača već da su one dug Agrokora koji, ako je potrebno, mora dignuti novi kredit da se on zatvori.
- Ako te mjenice dođu na naplatu našim dobavljačima, to će ih baciti na koljena – objasnio je Jaić.
- Mi i dalje imamo neka poljoprivredna gospodarstva koja su ucjenjena i kojima Agrokor i dalje mora isporučivati robu, bez da ih se za to plati. S druge strane, imamo neke kojima se avansno plaća, neki svoj novac dobivaju unaprijed. Držimo da je to nedopustivo i da nije pravedno - rekao je Mato Mlinarić, predsjednik Udruge Nezavisnih Hrvatskih Seljaka.
Predstavnici tih udruga također traže da se što prije donese zakon o domaćoj robi na policama trgovačkih lanaca, koji bi na njima bili zastupljeni s minimalno 40 posto proizvoda.
- Takvi zakoni postoje u određenim državama Europske unije, poput Mađarske. Iako su od strane Europske unije upozoravane da moraju ukinuti taj zakon, one se ipak brinu o svojim poljoprivrednicima - objasnio je Jaić i dodao kako će u slučaju pada Agrokora bankrotirati 2500 OPG-ova koji s njim posluju.
Da je taj zakon donesen, ne bi se dogodilo da o Agrokoru ovisi oko 150.000 radnih mjesta, rekao je Jaići.
Predstavnici tih udruga dotaknuli su se i Zakona o poljoprivrednom zemljištu, rekavši kako su poslali službeni prijedlog da se u njega uvrsti kvota o dobivanju maksimalnog iznosa državnog poljoprivrednog zemljišta po OIB-u, rekavši kako danas preko 200.000 OPG-ova ne mogu doći do zemljišta jer se većina kvalitetnog zemljišta daje koncernima u najam.