ZAGREB - Najavu iz Vladinih krugova da bi se u sklopu porezne reforme mogla ukinuti najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto pozdravio je dobar dio hrvatske javnosti. Ukidanje stope od 40 posto, gotovo uglas ističu sugovornici s kojima smo razgovarali, nužan je korak u jačanju hrvatske konkurentnosti, ali i u zadržavanju kvalificiranih kadrova u zemlji.
- Mi podržavamo takav potez. Hrvatska ima velik ‘odljev mozgova’, i to upravo visokoobrazovanih ljudi, a upravo oni ulaze u kategoriju onih na čija se primanja obračunava takva porezna stopa. Stoga bi ukidanje porezne stope od 40 posto pridonijelo zadržavanju kvalificiranih kadrova u Hrvatskoj - ističe Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca.
Poticaj ostanku u RH
Ukidanje takve stope poreza na dohodak posebno bi pozdravili informatičari, koji su i inače na čelu kolona koje se zadnjih godina iseljavaju iz zemlje. Svaki je pomak nabolje, naglašava Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra, dobrodošao.
- Stopa poreza na dohodak od 40 posto posebno se lomila preko leđa dizajnera i arhitekata informatičkih sustava, poslovnih konzlutanata i softveraša. Stoga bi njeno ukidanje za njih bilo poticaj da ostanu ovdje. Uostalom, taj će novac na kraju ionako završiti u potrošnji, pa država neće biti na gubitku - kaže Balen.
I Boris Lalovac, bivši, SDP-ov, ministar financija, kaže da bi ukidanje stope poreza na dohodak od 40 posto bio korak u pravom smjeru. Njegova je Vlada, podsjeća, napravila prvi korak u reformi sustava poreza na dohodak tako što je izmijenila porezne razrede. Drugi korak, kaže, trebalo je biti upravo ukidanje stope poreza na dohodak od 40 posto.
- Hrvatska je jedina zemlja u regiji koja ima tako visoku stopu poreza na dohodak. Ni jedna od zemalja u okruženju nema stopu poreza na dohodak veću od 25 posto, a mnoge zemlje imaju i flat tax. Stopa poreza na dohodak od 40 posto doista je destimulativna, a njeno bi ukidanje pojednostavilo porezni sustav i pridonijelo smanjenju sive ekonomije. Uostalom, oporezivanje bilo čega, pa i dohodaka, po najvišoj stopi od 25 posto sasvim je dovoljno - poručuje Lalovac.
U Vladi zasad ne izlaze s detaljima jedne od ključnih mjera u najavljenoj poreznoj reformi. Poznato je jedino da bi u ovoj godini trebalo definirati što će se i na koji način mijenjati u poreznom sustavu, a novi bi porezni sustav na snagu stupio s prvim danom sljedeće godine.
Profit za srednji sloj
No, kalkulacije koje se temelje na parametrima sadašnjeg poreznog sustava pokazuju da bi srednji sloj itekako profitirao od ukidanja porezne stope od 40 posto. Ako bi se sadašnji porezni razred na koji se obračunava stopa od 25 posto “proširio” i na onaj na koji se trenutno razrezuje stopa od 40 posto, onda bi, pokazuju računice Marka Ćavara, poreznog savjetnika, zaposlenik koji sada prima mjesečnu neto plaću od 15.000 kuna ubuduće dobivao 924 kune više, dok bi onaj sa sadašnjom neto plaćom od 20.000 kuna primao oko 2600 kuna više nego sada. Pritom treba reći da se kalkulacija temelji na pretpostavci da porezni obveznik živi u Zagrebu, što znači da plaća i najviši prirez u Hrvatskoj od 18 posto.
Izjednačavanje
Hrvatska bi se time po oporezivanju plaća približila zemljama u okruženju. Primjerice, kalkulacije koje smo dobili od njemačkih poslodavaca, a koje se odnose na stanovnika Bavarske s bruto plaćom od 3164 eura, što je u neto iznosu 2000 eura, pokazuju da on mjesečno plati porez na dohodak od 483 eura, dok onaj s bruto plaćom od 5183 eura, što je u neto iznosu 3000 eura, državi mjesečno plati porez na dohodak od 1.141,41 eura.
Za istu neto plaću od oko 15 tisuća kuna u Hrvatskoj se plaća poreze veći za maltene 190 eura tj. 1400 kuna više.
Treba reći da ukupno porezno opterećenje u Njemačkoj ovisi o nizu faktora ali je jasno kako je porezno opterećenje na srednji sloj u Njemačkoj manje je od onog u Hrvatskoj.
Manje je i porezno opterećenje u Slovačkoj, u kojoj se, prema KPMG-u, na godišnji dohodak do 35.022,31 eura obračunava porezna stopa od 19 posto, a na primanja iznad te granice 25 posto.