Kako se i očekivalo, MMF je godišnju skupštinu u Tokiju iskoristio za još jedan pritisak na europske čelnike, poručujući im da moraju “uložiti veće napore kako bi prevladali fiskalnu krizu koja dodatno pritišće ionako prenapregnut globalni financijski sustav”.
Premda je eurozona proteklih mjeseci poduzela važne korake te je ECB najavio da će kupovati državne obveznice, MMF smatra da su potrebne dodatne mjere kako bi se vratilo povjerenje tržišta.
U protivnom eurozoni prijetni “pojačani odljev kapitala, strah od raspada i pad gospodarske aktivnosti”, stoji u MMF-ovu Izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti. Prijeteći proces ubrzanog razduživanja povećava rizik od nestašice kredita jer bi banke smanjile kreditiranje, a rezultat bi bila recesija, upzorava MMF.
Iznos razduživanja sada se procjenjuje na 2800 milijardi dolara do kraja iduće godine. U travnju se taj iznos procijenjivao na 2600 milijardi dolara.
Da bi se to izbjeglo, MMF preporučuje dodatne odlučne mjere na političkoj razini. Vlade bi trebale smanjiti razinu duga, a da ne ugrožavaju rast, te pogurati reformu bankarskog sustava. U skupini gospodarstava u nastajanju MMF kao najranjivije izdvaja zemlje srednje i istočne Europe zbog povezanosti s eurozonom. Njihova je slabost bankovni sustav koji se muči s razduživanjm.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....