Prvim nacrtom nagodbe vjerovnika koju je Ante Ramljak, izvanredni povjerenik, danas predočio na Vijeću vjerovnika, predlaže se da se osnuje nova kompanija u koju bi se prenijela sva perspektivna imovina i registrirani dug Agrokora, s tim da dug sada iznosi 5,5 milijardi eura, a vrijednost imovine i iznos duga koji kompanija može podnijeti tek treba procijeniti.
Prijedlog izvanredne uprave je da, nakon što se odredi koliki se ukupni dio duga mora otpisati i što je imovina koja će ići u likvidaciju, taj otpisani dio duga i neperspektivna imovina budu premješteni u takozvani "loš Agrokor" i on će biti likvidiran u stečajnom postupku. Takav nacrt strukture nagodbe prihvaćen je na današnjoj sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora.
Osim formiranja takozvanog "dobrog" i "lošeg" Agrokora, zanimljivo je i to da se predlaže da najmanji otpis potraživanja realiziraju financijski vjerovnici koji su osigurali svoja potraživanja, a najlošije će proći vlasnici dionica Agrokora i pojedinih kompanija koncerna. Značajno je također da takav prijedlog nagodbe značajno odudara od zahtjeva dobavljača koji su zagovarali opciju da najveći otpis potraživanja realiziraju financijski vjerovnici, neosigurani i osigurani, a da se dobavljačima otpiše samo 15 do 20 posto potraživanja. Ipak, kako neslužbeno saznajemo, veliki dobavljač Agrokora i dalje očekuju da neće morati otpisati više od 20 posto potraživanja.
Predviđeno je, dakle, potpuno odvajanje imovine od naslijeđenih obveza, razdvajanje starih dioničara Agrokora d.d. od nove grupe čije se formiranje planira te kompletno restrukturiranje starog duga kroz kombinaciju ponovno uspostavljenog duga i vlasničkih udjela. Završetkom tog procesa, vjerovnici bi postali novi 100-postotni vlasnici i preuzeli bi potpunu operativnu kontrolu nad sustavom Agrokor. Jednostavan prijenos vlasništva kojim bi se održivo poslovanje stavilo u ruke vjerovnika te okončao postupak izvanredne uprave trebat će, naglašava se u Agrokoru, provesti što je moguće brže. Zakonom je predviđen kratak vremenski okvir od svega godinu dana plus maksimalno tri mjeseca produženja postupka izvanredne uprave.
Prijedlog nagodbe, koja će imati čak 2000 stranica, mora biti podnesen Trgovačkom sudu u Zagrebu najkasnije do 10. travnja iduće godine.
Stari i novi Agrokor
Za razliku od kompliciranog vlasničkog i organizacijskog ustrojstva dosadašnjeg koncerna Agrokor, novi bi Agrokor bio mnogo jednostavije uređen.
Podsjetimo, Agrokor je vlasnički i organizacijski bio posložen na način da je "na vrhu" bio Ivica Todorić, koji je bio vlasnik Agrokor Projekta, ispod te tvrtke je bila nizozemska kompanija Adria Group BV koja je u 100-postotnom vlasništvu imala Adria Gropu Holding BV iz Nizozemske koji je držao 95,2 posto dionica Agrokor d.d. u Hrvatskoj, a Agrokor d.d. je onda upravljao pojedinim tvrtkama u kojima je imao većinsko vlasništvo s različitom većinom udjela. Uz to, Agrokor d.d. je bio vlasnik 59,47 posto dionica Poslovnog sistema Merctator, dok je Ivica Todorić preko Agrokor Investment BV, Nizozemska, bio vlasnik 28,64 posto Mercatora.
Novi Agrokor bi, pak, sukladno prijedlogu nagodbe, imao znatno jednostavniju, centraliziranu strukturu holding kompanije koja je, kako tvrde u izvanrednoj upravi, usklađena s međunarodnom praksom, "te nosi najmanji rizik izvršenja i vremenskog ispunjenja plana u postizanju potvrđene nagodbe u najkraćem mogućem roku".
U toj bi strukturi "na vrhu" bila tvrtka dioničara (sadašnjih vjerovnika), a još uvijek se razmišlja o mogućnost da ta kompanija bude smještena u Nizozemskoj ili nekoj drugoj stranoj državi, ako bi se pokazalo da to vjerovnicima iz pravno-poslovnih razloga najviše odgovara.
Holding kompanija
Ispod te vlasničke tvrtke bila bi kompanija-entitet pod radnim nazivom "Struktura holdinga uz efikasnu raspodjelu naplate duga", a ispod nje Holding kompanija sa sjedištem u Hrvatskoj, koja bi u stvari, kako sada stvari stoje, plaćala porez na dobit na nivou konsolidiranog holdinga. Ispod Holding kompanije bi bila pojedina poduzeća Agrokora, a ona bi upravljački bila odvojena od Holdinga.
Upravljačka bi struktura bila podijeljena na tri razine: dioničarsku razinu, razinu holding kompanije i operativnu razinu, s tim da bi se na dioničarskoj razini, koju bi u početku činilo 5700 vjerovnika, glavne odluke donosile na godišnjoj glavnoj skupštini dioničara. Skupština dioničara bi delegirala ovlasti kroz ovlaštene direktore strukture holdinga koji će imenovati nadzorni odbor holding kompanije, a NO bi davao potrebno odobrenje da bi se dogovorile određene značajne transakcije. Razina holding kompanije bila bi fokusirana na maksimizaciju vrijednosti ukupnog portfelja hodinga, a upravljački tim holding kompanije bi upravljao revizijom grupe, transakcijama na tržištu kapitala, financiranja, te spajanja i preuzimanja.
Ovlašteni bi direktori holdinga imenovali nadzorni odbor, NO bi imenovao upravu holdinga, a uprava holdinga uprave ovisnih društava (Jamnice, Leda i drugih). Ključna operativna pitanja na razini ovisnih društava rezervirana su, dakle, za upravu holding kompanije, a Vjerovničko vijeće bit će uključeno u odabir inicijalnih odbora (nadzornog i upravnog) u okviru restrukturiranja.
To znači da će u stvari već sada početi potraga za novim upravljačkim i nadzornim kadrovima Agrokora i njegovih kompanija, odnosno počinje "veliki headhunting". Na operativnoj razini bi uprave kompanije bile odgovorne za upravljanje operativnim rezultatima i fokusirane na maksimizaciju vrijednosti pojedinih biznisa, a definirat će se i plan stimulacija koji će poticati premašivanje zacrtanih operativnih rezultata i maksimizaciju vrijednosti. Pojedina poduzeća imat će neovisne korporativne servise - ljudski resursi, informatika, riznica, pravni poslovi - unutar kuće ili ugovorne usluge pod tržišnim uvjetima.
Dioničarski ugovor
Predloženim dioničarskim ugovorom, pak, svaka dionica bi imala jedan glas po dioničaru, a pored mjerodavnih zakonskih prava, uključivat će pravo suglasnosti za bitne promjene u prirodi ili opsegu predmeta poslovanja, kao što su akvizicije biznisa ili imovine u vrijednosti iznad određene vrijednosti, koja se tek treba utvrditi, te promjene u dioničkom kapitalu (osim kod pitanja prvokupa, reorganizacije solventnih poduzeća i izdavanje odobrenog kapitala). Tek se treba odrediti i broj članova uprave Holdinga i Nadzornog odbora, pri čemu će izvršni direktori u Upravnom odboru uključivati glavnog izvršnog direktora (CEO) i glavnog financijskog direktora (CFO), te neizvršnog direktora (među kojima će biti i neizvršni predsjednik) u Nadzornom odboru.
Predlaže se da svaki dioničar ima pravo prvokupa u slučaju daljnjih izdavanja dioničkog kapitala za gotov novac, uz uobičajene iznimke (na primjer kod hitnog izdavanja dionica). No, postojat će takozvana „drag-along prava“, odnosno pravo većinskog dioničara da prisili manjinske dioničare na prodaju dionice pod istim uvjetima, te „tag-along prava“, to jest prava manjinskih dioničara da zahtijevaju sudjelovanje u prodaji dionica pod istim uvjetima kao većinski dioničar.
