Može li prošlog tjedna ugovoreni putnički brod za plovidbu Volgom i Donom, od Moskve do St. Peterburga, vratiti „Brodosplit“ na slavne i nadasve plodonosne dane suradnje s Rusijom? Kako kažu brodograditelji, novi škverski ugovor dokaz je da se s Ruskom Federacijom može surađivati, no brod od svega 105 metara dužine nije dovoljan za velike kapacitete kakve ima splitski škver, piše Slobodna Dalmacija.
‘Amorella’ s polarnom klasom leda
„Brodosplit“ je jedino domaće brodogradilište koje je izgradilo najviše brodova za ruske naručitelje. Od 1965. godine kada je počela suradnja s tadašnjim Sovjetskim Savezom, pa do 1988., kada je isporučen zadnji brod za Ruse, splitski je škver isporučio ukupno 40 brodova, uglavnom tankera za golemu Rusiju.
Preciznije, bila je to poznata brodarska tvrtka „Sudoimport“ iz Moskve. Kakve potrebe danas imaju ruski brodari-pitanje je koje se samo po sebi nameće kada se govori o mogućnostima „Brodosplita“ da se dugoročnije veže za rusko tržište.
'NE TREBAJU NA BOLOVANJE ONI KOJI SU NA ČEKANJU. IONAKO NE RADE' Vlasnik Brodosplita pismom liječnicima šokirao javnost
Prema podacima iz ruskog Ministarstva industrije i brodograđevne djelatnosti, Ruska Federacija, ima, prvenstveno, izražene potrebe za eksploatacijskim platformama, ledolomcima i brodovima za prijevoz tereta s karakteristikama ledolomaca. Valja napomenuti kako “Brodosplit” može graditi brodove koji zadovoljavaju klasu leda LU 6 ruskog registra brodova.
Znači možemo graditi brodove za plovidbu kroz led debljine do 1,5 metara. Splitski škverani već su gradili brodove s visokim klasama leda. Sjetimo se samo putničke ljepotice „Amorelle“ koja i dandanas plovi, te posjeduje tzv. polarnu klasu leda.
Više od 90 posto ruskih naftnih i plinskih nalazišta u polarnim je područjima. Ledolomci koji plove u tom području mahom su u vlasništu „Sovkomflota“, ruske brodarske kompanije s najvećom flotom ledolomaca u svijetu. Također, zbog otapanja leda, otvara se duga plovna ruta Murmansk-Vladivostok gdje će ruske tvrtke imati, i već imaju, potražnju za gore spomenutim brodovima za prijevoz tereta, uz ojačani trup s klasom leda. I takve brodove, upozoravaju brodograditelji, Splićani mogu graditi.
Konkurencija iz Koreje
Nadalje, s obzirom na klimatske uvjete, Rusija nema brodogradilište (ukupno 100 brodogradilišta, op.a.) u kojemu se tijekom cijele godine mogu graditi brodovi. No, zato ih ima Hrvatska i Split. Međutim, nije nimalo lako dobiti dio velikog ruskog brodarskog kolača. Razlog je jednostavan - taj financijski kolač dijele samo veliki svjetski igrači.
Korejski divovi poput „Samsunga“ i „Hyundaija“ danas grade brodove za ruske potrebe. „Brodosplitu“ ide u prilog činjenica da je navozima u ruskim škverovima moguće graditi brodove maksimalne širine do 33 metra. U „Brodosplitu“ grade brodove i preko 50 metara širine. Poznato je da su danas najveći proizvođači brodske opreme Nizozemska, Norveška, Velika Britanija i Njemačka.
U tom smislu „Brodosplit“ teško može samostalno graditi sofisticiranje brodove za Rusiju. Na ruskim ledolomcima ugrađena je uglavnom norveška i švedska oprema (motori, vitla, itd...). Riječ je o opremi moja može zadovoljiti ekstremne uvjete rada na 40 stupnjeva Celzijevih ispod ništice. U tom svjetlu poražavajuće odjekuje podatak Eurostata da Hrvatska gotovo nema proizvodnju brodske opreme i po tome je pri samom dnu brodograđevne ljestvice.
Suvremena hrvatska brodogradnja nastala je, između ostalog, i zbog potreba bivšeg SSSR-a. „Brodosplit“, samostalno ili u suradnji s drugim škverovima poput „Uljanika“, ima tehničke kapacitete za suradnju s ruskim tvrtkama. No, nije poznato ima li novo škversko rukovodstvo potrebne kadrovske kapacitete za veći iskorak prema Rusiji.
Osim toga, nužna je i diplomatska pomoć hrvatske države koja se nije baš dokazala kada je Rusija u pitanju. Najavljuje li doista jedna ruska lasta dolazak ruskog proljeća za splitski škver ostaje da vidimo.