Iako je kriza s Agrokorom nakratko narušila potrošački optimizam, sklonost potrošnji u lipnju vratila se u velikom stilu: promet u maloprodaji povećan je 7,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je najveća stopa rasta u posljednjih 10 godina. U prvih pola godine, pokazuju podaci DZS-a, maloprodaja je povećana pet posto, što je više od očekivanja. Usporedbe radi, u istom razdoblju 2007. godine, na vrhuncu ekonomske ekspanzije, rast je iznosio 4,8 posto.
Prema mišljenju Damira Anića s Ekonomskog instituta, kretanje prometa “korelira s makroekonomskim okruženjem i očekivanjima potrošača”. Imajući u vidu rezultate turističke sezone, stopa rasta u maloprodaji za njega nije iznenađenje. Podaci Hrvatske turističke zajednice pokazuju da je broj dolazaka stranih turista u lipnju bio veći 33,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, a broj noćenja uvećan je za 33,8 posto. Pritom je posebno povećan dolazak turista iz Njemačke pa je svaki četvrti turist koji je u lipnju boravio u Hrvatskoj bio iz te zemlje. Također, više je turista iz Poljske, Japana, SAD-a i Austrije, mahom onih dubljeg džepa.
Vratio se optimizam
Osim jako dobrog početka turističke sezone, snažnom rastu prometa u trgovinama sigurno su pridonijeli i domaći potrošači. Da se njihovo raspoloženje poboljšava, upućivala je i anketa HNB-a o percepciji potrošača. Nakon što je u travnju zabilježeno snažnije pogoršanje pokazatelja potrošačkog optimizma, što se može povezati s problemima vezanim uz Agrokor, očekivanja kućanstava u pogledu ekonomske i financijske situacije u idućih godinu dana opet se popravila.
- Bolji pokazatelji potrošačkog optimizma najvjerojatnije su potaknuti očekivanjima o rekordnim ostvarenjima u turizmu koji bi trebali polučiti niz pozitivnih učinaka na osobnu potrošnju, dohodak kućanstva te na gospodarstvo u cjelini, ali i rasterećenjem dohotka koje je donijela porezna reforma - smatraju analitičari RBA. Tome dodaju da je rast maloprodaje u lipnju podržan i povoljnijim kretanjima na tržištu rada.
Dobri rezultati
Unatoč bojazni da će kriza Agrokora poremetiti, ne samo potrošnju nego i proizvodnju, dobavljači i tržišni lanci su pokazali “visok stupanj fleksibilnosti te su se vrlo brzo prilagodili novonastalim uvjetima vezanim za situaciju”. Prema podacima koje je ovih dana predstavio Ante Ramljak, izvanredni povjerenik Agrokora, dnevni promet u Konzumu ovih je dana manji oko 2,5 posto nego u istom razdoblju lani, dok je u od početka godine manji oko 9,5 posto. Tko je od trgovačkih lanaca najviše profitirao tek će se pokazati, ali neslužbene informacije govore da je većina prošla dobro, a osobito Spar.
Kada je riječ o proizvodnji, podaci DZS-a pokazuju da je u lipnju povećana četiri posto u odnosu na isti mjesec lani. U prvih pola godine, međutim, rast je bio skromniji, tek 2,1 posto. Prema dolje proizvodnju su i u lipnju nastavile gurati djelatnosti kao što su rudarstvo i opskrba električnom energijom i plinom. S druge strane, prerađivačka industrija koja čini 80 posto proizvodnje u prošlom je mjesecu povećana sedam posto. Pritom je prehrambena industrija na godišnjoj razini rasla 6,5 posto, proizvodnja duhanskih proizvoda 38,6 posto, prerada drva 18,8 posto, proizvodnja naftnih deriva 28,2 posto, farmaceutskih proizvoda i pripravaka 23,8 posto, proizvodnja električne opreme rasla je 24,4 posto, a osjetno je povećana i proizvodnja u brodogradnji, čak 34 posto.
- Pozitivna ostvarenja u lipnju potvrđuju povoljna kretanja glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te poboljšana kretanja hrvatske trgovinske bilance - kažu analitičari RBA. Premda posljednji podaci upućuju kako su povoljne okolnosti omogućile “meko prizemljenje” krize s Agrokorom, analitičari ipak upozoravaju kako još treba vidjeti kako će teći proces restrukturiranja najveće domaće privatne kompanije. A to otvara i pitanja hoće li i koliko utjecati na kretanja u industrijskoj proizvodnji, kao i to u kojoj će mjeri turistička sezona uspjeti neutralizirati moguće negativne utjecaje.