Većina hrvatskih građana i ove godine namjerava kupovati božićne poklone, no velik broj potrošača - gotovo svaki četvrti - za blagdansko darivanje ove godine planira potrošiti manje nego ranije. Pokazuje to istraživanje koje su proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal.
Najveći dio građana, njih 84,4 posto, i ovog prosinca namjerava kupovati darove, dok samo 15,6 posto njih ove godine neće kupiti ništa. Ipak, čini se da tijekom ovih blagdana Hrvati neće biti pretjerano darežljivi. Naime, gotovo dvije trećine njih na poklone planira potrošiti najviše 500 kuna: istraživanje pokazuje da više od trećine ispitanika, ili njih 34 posto, na božićne poklone namjerava potrošiti samo do 200 kuna, a još oko 30 posto do 500 kuna. U hrvatskom slučaju, veći darovi za Božić očito su postali prošlost, budući da samo 15,3 posto ispitanika planira potrošiti do tisuču kuna, a više od tog iznosa samo 5,3 posto, ili tek svaki 19. građanin!
Unatoč tome, tri od pet ispitanika, ili njih 59,5 posto, kaže da će njihova božićna potrošnja ove godine biti otprilike jednaka prošlogodišnjoj. Manju potrošnju nego lani palnira gotovo četvrtina ispitanika, ili 23,3 posto, dok veću potrošnju planira jedva 17,2 posto ispitanika.
Čini se da kupnja božićnih darova građanima sve više postaje i stresna. Naime, kako pokazuje istraživanje, 6,8 posto ispitanika kaže da im je kupnja božićnih darova stres, a još 39,5 posto smatra je istodobno i stresom i zadovoljstvom. Tek nešto više od polovice kupaca, ili njih 53,7 posto, kaže da im je kupnja božićnih poklona zadovoljstvo.
Nove tehnologije polako mijenjaju i način kupnje božićnih poklona, pa tako nešto manje od dvije petine ispitanika, ili 37,6 posto, ističe da pokolone namjerava kupiti online. S druge strane, većina, 62,4 posto ispitanika, ostaje vjerna 'klasičnoj' kupovini, onoj u trgovinama.
Istraživanje su Ja Trgovac i Hendal proveli u studenom na reprezentantivnom uzorku od 400 ispitanika starijih od 15 godina. Uzorak je, tvrde istraživači, uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu, a ispitanici su slučajno odabrani.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) nedavno je objavila svoje procjene, prema kojima bi ovogodišnja blagdanska potrošnja u prosincu trebala biti oko pola milijarde kuna veća nego u istom lanjskom razdoblju, te bi trebala doseći 12,5 milijardi kuna. Procjene Komore obuhvaćaju cjelokupnu blagdansku potrošnju tijekom prosinca, a temelje se na podacima o oporavku osobne potrošnje, koji pokazuju rast prometa u trgoivni na malo 37 mjeseci za redom. Među proizvodima koji se najviše kupuju za blagdane su, kako ističu u HGK, dječje igračke, kozmetika, odjeća, obuća, elektronika, knjige i božićne dekoracije, uz uobičajenu blagdansku potrošnju na hranu i piće.
S druge strane, iz sindikalnih krugova upozoravaju na lošu socijalnu situaciju u kojoj živi velik broj građana, a čija primanja ne omogućuju veću potrošnju. I istraživanje koje je ovih dana objavio Eurostat pokazuje da su Hrvati po razini potrošnje znanto ispod prosjeka EU, u kojoj manje od nas troše jedino Bugari.
Najveći dio građana, njih 84,4 posto, i ovog prosinca namjerava kupovati darove, dok samo 15,6 posto njih ove godine neće kupiti ništa. Ipak, čini se da tijekom ovih blagdana Hrvati neće biti pretjerano darežljivi. Naime, gotovo dvije trećine njih na poklone planira potrošiti najviše 500 kuna: istraživanje pokazuje da više od trećine ispitanika, ili njih 34 posto, na božićne poklone namjerava potrošiti samo do 200 kuna, a još oko 30 posto do 500 kuna. U hrvatskom slučaju, veći darovi za Božić očito su postali prošlost, budući da samo 15,3 posto ispitanika planira potrošiti do tisuču kuna, a više od tog iznosa samo 5,3 posto, ili tek svaki 19. građanin!
Unatoč tome, tri od pet ispitanika, ili njih 59,5 posto, kaže da će njihova božićna potrošnja ove godine biti otprilike jednaka prošlogodišnjoj. Manju potrošnju nego lani palnira gotovo četvrtina ispitanika, ili 23,3 posto, dok veću potrošnju planira jedva 17,2 posto ispitanika.
Čini se da kupnja božićnih darova građanima sve više postaje i stresna. Naime, kako pokazuje istraživanje, 6,8 posto ispitanika kaže da im je kupnja božićnih darova stres, a još 39,5 posto smatra je istodobno i stresom i zadovoljstvom. Tek nešto više od polovice kupaca, ili njih 53,7 posto, kaže da im je kupnja božićnih poklona zadovoljstvo.
Nove tehnologije polako mijenjaju i način kupnje božićnih poklona, pa tako nešto manje od dvije petine ispitanika, ili 37,6 posto, ističe da pokolone namjerava kupiti online. S druge strane, većina, 62,4 posto ispitanika, ostaje vjerna 'klasičnoj' kupovini, onoj u trgovinama.
Istraživanje su Ja Trgovac i Hendal proveli u studenom na reprezentantivnom uzorku od 400 ispitanika starijih od 15 godina. Uzorak je, tvrde istraživači, uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu, a ispitanici su slučajno odabrani.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) nedavno je objavila svoje procjene, prema kojima bi ovogodišnja blagdanska potrošnja u prosincu trebala biti oko pola milijarde kuna veća nego u istom lanjskom razdoblju, te bi trebala doseći 12,5 milijardi kuna. Procjene Komore obuhvaćaju cjelokupnu blagdansku potrošnju tijekom prosinca, a temelje se na podacima o oporavku osobne potrošnje, koji pokazuju rast prometa u trgoivni na malo 37 mjeseci za redom. Među proizvodima koji se najviše kupuju za blagdane su, kako ističu u HGK, dječje igračke, kozmetika, odjeća, obuća, elektronika, knjige i božićne dekoracije, uz uobičajenu blagdansku potrošnju na hranu i piće.
S druge strane, iz sindikalnih krugova upozoravaju na lošu socijalnu situaciju u kojoj živi velik broj građana, a čija primanja ne omogućuju veću potrošnju. I istraživanje koje je ovih dana objavio Eurostat pokazuje da su Hrvati po razini potrošnje znanto ispod prosjeka EU, u kojoj manje od nas troše jedino Bugari.