SVJETSKA TRŽIŠTA

NAJVEĆI RAST NA WALL STREETU U DVIJE I POL GODINE Nestao strah od trgovinskog rata, cijene dionica skočile u nebo, najveći dobitnik Microsoft

Slavni kip bika na Wall Streetu
 Brendan McDermid/File Photo / REUTERS

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica skočile više od 2,5 posto, što je njihov najveći dnevni skok u dvije i pol godine, jer su splasnula strahovanja od trgovinskog rata nakon vijesti da su SAD i Kina spremni pregovarati o carinama i trgovinskim neravnotežama.

Dow Jones skočio je 669 bodova ili 2,84 posto, na 24.202 boda, dok je S&P 500 porastao 2,72 posto, na 2.658 bodova, a Nasdaq indeks 3,26 posto, na 7.220 bodova.

Nakon što su prošloga tjedna ti indeksi izgubili oko 6 posto, što je bio njihov najveći tjedni gubitak od siječnja 2016. godine, jučer su nadoknadili dio tih gubitaka najvećim dnevnim skokom od kolovoza 2015. godine.

Strahovanja od trgovinskog rata, potaknuta najavom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će uvesti carine do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe, splasnula su nakon poruka obje strane da su spremne pregovarati.

"Tijekom vikenda pojavile su se naznake da možda dogovor o carinama s Kinom nije tako udaljen kao što se mislilo. Vjerojatno neće biti trgovinskog rata jer su obje strane spremne pregovarati kako bi se problemi riješili", kaže Bucky Hellwig, potpredsjednik u tvrtki BB&T Wealth management.

Premda je spremna pregovarati, Kina je ipak u ponedjeljak pozvala članice Međunarodne trgovinske organizacije (WTO) da ujedinjenim naporima zaustave SAD kako ne bi upropastio tu organizaciju, pozivajući ih da se suprotstave američkim carinama koje bi trebale kazniti navodnu kinesku krađu intelektualnog vlasništva.

"Tržište se oporavilo, nakon oštrog pada prošloga tjedna, zbog mogućih razgovora između Kine i SAD-a. No, mislim da još nismo izašli iz šume, i dalje postoji politička nesigurnost", kaže Dennis Dick, direktor u tvrtki Bright Trading.

Na Wall Streetu su jučer porasle cijene dionica u svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, pri čemu su najviše skočili tehnološki, za 4 posto, i financijski sektor, za 3,2 posto.

U tehnološkom je sektoru po rastu od 7,6 posto predvodila dionica Microsofta, a slijedila je dionica Intela s rastom od 6,3 posto, nakon što su analitičari povećali ciljane cijene tih dionica.

Nakon oštrog pada tjedan dana prije, jučer je blago porasla, za 0,4 posto, i dionica Facebooka, koja je pod pritiskom od kada se doznalo da je konzultantska tvrtka Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 milijuna korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 0,48 posto, na 6.888 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,83 posto, na 11.787 bodova, a pariški CAC 0,57 posto, na 5.066 bodova.

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica snažno porasle jer su izvješća o razgovorima iza scene između SAD-a i Kine potaknula nadu da bi razorni trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogao biti izbjegnut.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu gotovo 1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio više od 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,3 i 1 posto.

Zahvaljujući oporavku tržišta dionica, na valutnim su tržištima oslabile valute koje privlače ulagače u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švicarski franak.

Tako je jutros tečaj dolara dosegnuo 105,70 jena, dok se jučer u ovo doba kretao oko 104,90 jena, blizu najniže razine od studenoga 2016. godine. No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,2370 na 1,2450 dolara.

Zbog toga je, među ostalim, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo na 89,12 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,42 boda.

A cijene su nafte stabilne, nakon što su prošloga tjedna skočile više od 5,5 posto zahvaljujući najavama da bi OPEC i partneri mogli produljiti dogovor o smanjenoj proizvodnji i na iduću godinu.

Jutros je cijena barela na londonskom tržištu porasla 14 centi, na 70,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 19 centi, na 65,75 dolara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 22:36