Sergej Gorkov jedan je od čelnih ljudi Sberbanka, najveće ruske banke, koja je odnedavna prisutna i na hrvatskom tržištu, na koje je zakoračila preuzimanjem Volksbanka.
Sberbank je ovdje još uvijek razmjerno mali igrač - u njihovim je rukama samo oko dva posto hrvatskog bankarskog tržišta - no njihovi planovi širenja su veliki.
Razgovor s jednim od najmoćnijih ruskih poslovnih ljudi vodili smo sredinom prošloga tjedna, dok je nakratko boravio u Zagrebu, a neposredno prije njegova povratka u Moskvu. Gorkov je nekad radio u naftnom biznisu, pa ne čudi da mogućnosti širenja poslovanja Sberbanka u Hrvatskoj dijelom vidi i u kreditiranju energetskog sektora, za koji su Rusi itekako zainteresirani.
Kako ocjenjujete poziciju Sberbanka na hrvatskom bankarskom tržištu?
- Novi smo i relativno mali na hrvatskom tržištu, ali očekujemo da ćemo značajno rasti i jačati. U segmentu kreditiranja tvrtki ove godine imamo rast od 10 posto, a u segmentu kreditiranja stanovništva rast od jedan posto. Postoji puno projekata tvrtki koje smo spremni financirati i nadam se da će se oni ostvariti. Hrvatska ima izvrsnu priliku privući ulagače iz Rusije. Dovoljno je pritom spomenuti samo projekte Rosnjefta i hrvatski krak Gazpromova Južnog toka. To su sve projekti koje smo spremni poduprijeti i koje će vaše članstvo u EU potaknuti.
Imamo puno povjerenja u hrvatsko tržište. Namjera nam je poduprijeti vaš izvoz ne samo u Rusiju i zemlje Zajednice neovisnih država (ZND), nego i u Tursku, u kojoj smo također jaki. Isto tako, spremni smo pomoći ne samo ruskim investitorima koji dolaze u Hrvatsku nego i hrvatskim ulagačima u Rusiju i ZND, pa i u Tursku. Mi za to imamo infrastrukturu jer smo najveća ruska banka i jedna od vodećih u Turskoj. Raspolažemo ne samo novcem nego i znanjima i kontaktima, pa možemo povezivati tvrtke na različitim tržištima i otvarati im ta tržišta.
Kad je riječ o Sberbanku u Hrvatskoj, cilj nam je za koju godinu izrasti u jednu od najvećih hrvatskih banaka. U fokusu su nam posebno tvrtke, kako one velike, tako i male i srednje, no naravno da nas zanima i poslovanje s građanstvom. U rujnu ćemo zato krenuti s nekim novim projektima, kao i s promidžbenom kampanjom.
Je li dio vašeg planiranog rasta na ovdašnjem tržištu i kupnja neke od hrvatskih banaka? Kada ste posljednji put bili ovdje, rekli ste da Sberbank nije zainteresiran za preuzimanje HPB-a, s čijom je privatizacijom Vlada upravo krenula. Jeste li u međuvremenu promijenili mišljenje?
- Nije se ništa promijenilo na tom planu. Sberbank je vrlo brzo rastao - vrijednost imovine porasla nam je s dvije milijarde USD na čak 60 milijardi USD, ili za 30 puta - i sada se moramo konsolidirati i pripremiti za daljnji rast i razvoj. Stoga narednih godina nismo zainteresirani za preuzimanja drugih banaka. No, pozorno pratimo što se događa na svim tržištima.
Što je s mogućim preuzimanjem nekih drugih banaka u Hrvatskoj?
- Nismo zainteresirani za preuzimanja u Hrvatskoj u sljedeće dvije ili tri godine.
A nakon te dvije ili tri godine?
- Nakon dvije godine mogli bismo biti zainteresirani za preuzimanja banaka na nekim od tržišta istočne Europe.
Koje nove proizvode planirate ponuditi hrvatskom tržištu u rujnu?
- Bit će novih proizvoda, ali o tome još ne mogu govoriti. Bit će nekih zanimljivih kreditnih ponuda, posebno za sektor stanovništva. Imamo dosta zanimljivih ideja koje želimo realizirati na hrvatskom tržištu. No, pričekajmo rujan.
Imate velike planove u Hrvatskoj, a već ste privukli i neke velike hrvatske tvrtke, poput Agrokora i Atlantic Grupe. Očekujete li još takvih klijenata?
- Naravno da očekujemo, posebno iz energetskog i farmaceutskog sektora. No, otvoreni smo za sve kompanije, kako hrvatske, tako i strane koje dolaze ovdje. S nama imaju jedinstvenu priliku ući i na rusko i tursko tržište. Neke od njih već su te prilike i iskoristile. Atlantic Grupi smo već pomogli i u Kazahstanu.
Djelujete optimistično kada govorite o Hrvatskoj. Kako to?
- Znate, u studenome prošle godine bio sam uvjeren da će stanje u Hrvatskoj biti puno gore. Sada mi se čini da se stanje ovdje ipak stabilizira.
Optimist ste zbog ulaska Hrvatske u EU?
- Nema sumnje da će vam članstvo u EU pomoći da se oporavite od krize. No, nemojte zaboraviti da istočno od EU postoji još jedno ogromno tržište s kojeg dolazi puno investicija.
Ne zaboravite, za vas su osim EU važna i istočna tržišta
Kada ste na proljeće bili u Hrvatskoj i otvarali sjedište Sberbanka u centru Zagreba, Hrvatska još nije bila u EU. Danas, tri mjeseca kasnije, Hrvatska je 28. članica Unije. Što to mijenja u vašem poslovanju?
- Osobno ne vidim neke značajne promjene, ali ruski turisti ih vide jer im sada trebaju vize da bi posjetili Hrvatsku i vašu obalu. Baš sam gledao brojke koje pokazuju da je u Hrvatskoj oko 20 posto manje ruskih turista nego ranijih godina. To nije dobra vijest ni za vas ni za nas, ali što je, tu je: ušli ste u EU i usklađivanje viznoga režima s onim u Uniji bilo je neophodno. Članstvo u EU važno je za vašu zemlju, otvara vam se ogromno tržište, ali nemojte zaboraviti da su vam važna i istočnoeuropska tržišta.