ARIZ - Nejednakosti između bogatih i siromašnih nisu nikad bile toliko izražene u zemljama OECD-a u 30 godina i zbog toga rast tih zemalja stagnira, tvrdi OECD u izvješću objavljenom u utorak.
U zemljama OECD-a "prihod 10 posto najbogatijeg stanovništva 9,5 puta je veći od prihoda 10 posto najsiromašnijeg", tvrdi se u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
Organizacija ima 34 članice, većinom razvijenih zemalja poput SAD-a, zemalja EU-a, Australije ili Japana, ali i novih snažnih ekonomija poput Meksika, Čilea i Turske. Kina, Brazil i Indija nisu članice OECD-a.
Prema istraživanju Credit Suissea o globalnom bogatstvu, svega 32,000 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama, što je oko 0,01 posto kućanstava, kontrolira 11 posto državnog bogatstva. Ali začudo, to je ništa prema zaista zastrašujućim podacima iz Rusije. Ondje 111 milijardera, oko 0.00008 posto sveukupne ruske populacije, kontrolira 19 posto bogatstva, što je daleko najveća nejednakost između bogatih i siromašnih od ijedne druge svjetske sile.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća najbogatiji građani su zarađivali sedam puta više od najsiromašnijih u zemljama OECD-a.
U 30 godina prosječni prihod najbogatijih kućanstava napredovao je. Prihod 10 posto najsiromašniih zemalja također je porastao u brojnim zemljama, "ali puno sporije u zlatnim godinama da bi se smanjio u razdoblju krize", po izvješću.
U gotovo 30 godina, nejednakosti su se najviše produbile u SAD-u, Finskoj, Izraelu, Novom Zelandu, Švedskoj i u manjoj mjeri u Njemačkoj.
Nejednakosti u Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj u tom su razdoblju malo povećane, a samo su u Grčkoj i Turskoj smanjene.
Sve veća nejednakost u društvu pogađa gospodarski rast, po OECD-u.