PRILIKA ZA FONDOVSKU INDUSTRIJU

NOVI ZAKON O TRŽIŠTU KAPITALA Građani se vraćaju fondovima, pa je prosječna investicija bila oko 46.000 kuna, a uskoro će dobivati i konkretne savjete

Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa
 Darko Tomaš / Hanza media

Oko 220 tisuća građana danas ulaže u investicijske fondove, broj ulagatelja lani je porastao 6 posto, a imovina tih fondova povećala se 6,5 posto, objavljeno je jučer u Hrvatskoj gospodarskoj komori na dodjeli nagrada za najbolje otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i društava za upravljanje “Top of the funds”.

Imovina otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj narasla je na 18,5 milijardi kuna, od čega je 56 posto ili oko 10,4 milijarde kuna imovina građana. Prosječno ulaganje bilo je oko 46 tisuća kuna.

Kako su komentirali menadžeri, prošla je godina bila izazovna, posebno zbog turbulencija na domaćem tržištu izazvanih krizom Agrokora, ali ipak je zabilježen rast. Pritom je imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS), koji su namijenjeni širokom krugu ulagatelja, rasla manje od ukupne industrije, oko četiri posto. U fondovskoj industriji naglašavaju kako je očito da uloga revizora mora biti jača kako bi se mogli više pouzdati u financijska izvješća kompanija u čije dionice ulažu.

- Prije deset godina ljudi su na tržištu kapitala ulagali emotivno, htjeli su što više i što prije. Danas ulažu razumnije i dugoročnije, disperziraju ulaganja i očekuju realniji povrat - komentirao je Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK.

U privlačenju novih ulagača domaći fondovi, naglašeno je na skupu u HGK, odnedavno dobivaju i stranu konkurenciju, a iako kažu da nemaju ništa protiv toga, pozivaju Hanfu da za sve na tržištu osigura jednake uvjete što se tiče financijskog izvješćivanja, prospekata, zaštite imovine ulagatelja i statistike.

U domaćoj se fondovskoj industriji nadaju da će ubuduće jačati interes građana za investicijske fondove jer novi Zakon o tržištu kapitala, koji je upravo u saborskoj proceduri, omogućuje konkretnije investicijsko savjetovanje. Damir Krcivoj, član Uprave ZB Investa, to je čak opisao povijesnom prilikom jer savjetovanje građana o investiranju u fondove može biti prava prekretnica.

Novi zakon, među ostalim, primjenjuje novu europsku direktivu koja unapređuje zaštitu ulagatelja, tumači Krstulović, i dodatno regulira način komunikacije s njima. To također znači da će, ako su zainteresirani, građani u poslovnicama banaka ubuduće dobivati konkretne savjete o tome kako i u što mogu uložiti imovinu na tržištu kapitala ovisno o procijenjenoj rizičnosti i horizontu ulaganja.

- Danas se građane smije samo informirati o mogućnostima, a oni sami trebaju proučiti tržište i odlučiti u što će uložiti i kako. Sada ćemo im moći dati savjet, a to je važno - napominje Krstulović. Dodaje kako je u sklopu novih pravila razrađena i skala od jedan do sedam koja govori o stupnju rizičnosti fondova (sedam je najrizičniji stupanj) i svaki fond mora ulagatelju na početku dati informaciju o svojem mjestu na njoj.

Idealno bi bilo, kažu nam menadžeri u fondovskoj industriji, kada bi deset do 15 posto štednje građana bilo uloženo u fondove, što je prosjek u drugim europskim zemljama, dok je u Hrvatskoj trenutno samo pet posto. Ukupna štednja hrvatskih građana danas je dosegnula 190 milijardi kuna i dominantno je u bankama.J

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. prosinac 2020 17:23