JOŠ NIŽE

Od najniže razine u posljednjih devet mjeseci CROBEX dijeli svega desetak bodova

I bez kaosa na svjetskim tržištima kapitala teško bi bilo pronaći fundamentalno opravdan razlog za optimizam, a ovako domaći ulagači tek vjerno slijede svoje inozemne kolege.
 AFP

Masovna rasprodaja već danima dominira razvijenim tržištima kapitala, no o panici na Zagrebačkoj burzi zapravo je posve bespredmetno govoriti, sve dok promet varira između 'tričavih' petnaestak i tridesetak milijuna kuna. Vrijedi, međutim, evidentirati nastavak negativne serije i minus od 1,8% na dnevnoj razini, kojim je postavljen još jedan u nizu ovogodišnjih rekorda za CROBEX. Zahvaljujući rasprostranjenoj rasprodaji, zbog koje se, prema kriteriju kretanja prosječne cijene, među Top 10 najlikvidnijih izdanja nije ugurao niti jedan dobitnik, a u Top 15 je bilo mjesta samo za jednoga (Podravka je namaknula 1% rasta, obranivši se od pritiska prodavatelja i sačuvavši za sada granicu od 300 kuna), CROBEX je skliznuo još dublje na negativan teritorij, tragom slične izvedbe burzovnih indeksa širom svijeta.

Što je još važnije, nakon najnovijeg posrtanja sada svega desetak bodova dijeli indeks Zagrebačke burze od najniže razine još od druge polovice kolovoza prošle godine, nakon čega se, posve logično, otvara i pitanje 'čvrstoće' granice od 1.900 bodova. Očekivati snažniji otpor optimista u trenutku kada financijska tržišta širom svijeta padaju na koljena pred zastrašujućom prijetnjom svojevrsne inačice 'subprime krize' (ovoga puta s istočne strane Atlantika) čini se posve iluzornim. Uostalom, ono malo aktivnih domaćih investitora, obzirom na tmurnu ekonomsku zbilju na domaćem terenu, ionako pati od kroničnog pomanjkanja prikladne inspiracije, kao da im uopće treba dodatan motiv za pesimizam. Zbog toga je doista nemoguće na horizontu uočiti nekakvu točku preokreta koja bi mogla zaustaviti silazan trend.

U takvim okolnostima, likvidacija je mahom neselektivna i u prvom redu ovisi o razini likvidnosti, odnosno, 'dubine' tržišta za svaku pojedinu dionica. Ako je suditi na temelju strukture ostvarenog prometa, najveći teret rasprodaje za sada nose najlikvidnija izdanja, kao što su HT ili pak Atlantska plovidba, što je posve logično, jer potencijalni kupci zahtijevaju (pristaju na) manji diskont na cijenu upravo u slučaju likvidnijih dionica.

Naravno, gubici tih istih izdanja time ne djeluju ništa bezazlenije, o čemu najbolje svjedoči HT, čije su dionice skliznule ispod 260 kuna, sve do najniže razine još od kraja rujna prošle godine, skupivši pritom više od trećine ukupnog redovnog prometa Zagrebačke burze. Činjenica da se zaključna cijena potonjih dionica na kraju današnje trgovine poklopila s donjom granicom fluktuacijskog raspona također može poslužiti kao prikladna ilustracija (ne)raspoloženja ulagača, koji su time HT odvukli u minus od čak 3,2%.

* autor posjeduje manju količinu dionica HT-a

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. siječanj 2021 10:40