Ima li Vlada Tihomira Oreškovića ozbiljnu namjeru prodati državni udio u koprivničkoj prehrambenoj industriji Podravka ili se to neće dogoditi, pitanje je na koje nitko u Vladi, pa čak ni u krugovima bliskim premijeru, ne može dati jasan i nedvosmislen odgovor.
Izvor blizak vrhu Vlade rastumačio nam je kako je Podravka premijeru Oreškoviću na listi kompanija koje se mogu brzo prodati, odnosno da je “na meniju”, međutim, u Vladi odluku o prodaji smatraju procesom koji bi mogao trajati do kraja lipnja. Do tada bi se trebalo, naime, znati konačno Vladino stajalište prema udjelu od 25,4 posto Podravkinih dionica koje država kontrolira preko dvaju državnih fondova, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 10,22 posto, Kapitalnog fonda 5,71 posto te preko Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom koji odlučuje o 9,47 posto udjela.
Nakon prošlogodišnje dokapitalizacije Podravke koju su iznijeli domaći mirovinski fondovi drugog stupa, a u njoj je sudjelovala i država, zbrojeni udjeli četiriju mirovinskih fondova drugog stupa u Podravki iznose 38,16 posto, pri čemu je AZ fond sa 12,68 posto kompanije najveći dioničar.
Namjera ili ozbiljan plan
Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg lista, ozbiljna namjera ili razrađeni plan o prodaji državnog udjela u Podravki iz Banskih dvora ni u jednom razgovoru nisu spušteni na nižu razinu, a nije se razgovaralo ni o načinu na koji bi se državni udio prodavao. Riječ je o udjelu koji bi u slučaju prodaje svakako pokrenuo mehanizam ponude za preuzimanje svih dionica Podravke s obzirom na to da je riječ o kontrolnom paketu u kompaniji. Prema prosječnoj cijeni dionice na burzi jučer u dva sata državni udio vrijedi nešto manje od 600 milijuna kuna. Cijela kompanija, prema istom kriteriju, vrijedi 2,3 milijarde kuna.
Mirovinski fondovi drugog stupa u protekle su četiri godine značajno ulagali u Podravku. O namjerama Vlade Tihomira Oreškovića informiraju se, kako doznajemo na sastanku s ministrom financija Zdravkom Marićem, ovaj tjedan. Mirovinci bi se, naime, mogli naći u poziciji da budu kupci državnog udjela, no jednako bi se tako mogli naći pred ponudom za preuzimanje njihovih dionica bude li netko drugi kupac državnog paketa.
Način prodaje
O mogućim kupcima prehrambenog i farmaceutskog biznisa iz Koprivnice još se ne govori, kao ni o načinu na koji bi država prodavala dionice, odnosno bi li tražila strateškog partnera putem pozivnog natječaja ili bi paket dionica jednostavno ponudila na burzi.
Podravka je proteklu godinu, uključujući konsolidaciju kupljenog slovenskog Žita u posljednjem kvartalu, završila sa 3,7 milijardi kuna prihoda. Rast prihoda od 7,8 posto posljedica je gotovo isključivo konsolidacije biznisa Žita. Podravka je ostvarila i 389 milijuna kuna dobiti. Međutim, prodaja vlastitih brendova kompanije, poput Vegete, juha, Čokolina i ostalih, izuzev segmenta pića koji Podravka neuspješno prodaje već dulje od godinu dana, rasla je samo 0,7 posto, a cijeli segment prehrane 1,3 posto.
U kuloarima se neslužbeno spominju mogući kupci iz Izraela, bez konkretnijih informacija, a u posljednjem izdanju Forbesa Emil Tedeschi, koji je prije šest godina bio zainteresiran za kupnju Podravke, izjavio je da bi, kada bi bio dobrodošao, i danas razmotrio tu akviziciju jer je riječ o još nekonsolidiranom dijelu hrvatske prehrambene industrije.