Ojačali su prvi znaci da se stanje europskih ekonomija normalizira i da Europska Unija izlazi iz “drugog dna” krize koja je započela financijskom panikom 2007./08., nakon koje je uslijedila višegodišnja depresija. Premda se neka krupna europska gospodarstva, poput francuskoga, još hrvaju s negativnim stopama BDP-a, a po samom rubu recesije pleše i Njemačka, ipak ohrabruju prvi pokazatelji ozdravljenja tzv. perifernih zemalja Unije.
Pad prinosa
Među indikatorima valja istaknuti oporavak PMI indeksa za zemlje eurozone, osim Njemačke i Francuske, zatim drastičan pad prinosa na donedavno vrlo problematične obveznice Italije i Španjolske, da Grčku i ne spominjemo. Naposljetku, stižu i iznenađujuće dobre vijesti o trgovinskoj razmjeni, proračunskim deficitima i oporavku burzi zemalja koje je njemačka kancelarka Angela Merkel svojedobno ironično nazvala “maslinarskim”.
Kao zorni dokaz koliko se “normalizirala” grčka ekonomija ističe se podatak da je u toj zemlji lani registriran samo jedan novi Ferrari, za razliku od 21 novog i 37 rabljenih u 2007. godini.
PMI indeks, ili “indeks menadžera nabave”, ekonomski je indikator koji za više od 30 zemalja svijeta izračunavaju londonska Markit Group i Institute for Supply Management iz Arizone u SAD-u, na temelju redovitog anketiranja direktora isključivo privatnih tvrtki. Tako analitičari doznaju o novim narudžbama, zapošljavanju, izvozu, zalihama sirovina i gotovih proizvoda, cijenama ulaznih materijala i proizvedene robe. Indeks navješćuje makroekonomska kretanja u bližoj budućnosti, a na početku 2013. za “ostatak” eurozone (bez Njemačke i Francuske) pokazuje snažan uzlazni trend.
Prinosi na državne obveznice koje traže ulagači na sekundarnom svjetskom tržištu državnih dugova kreću se istovremeno u suprotnom smjeru.
Još u kolovozu prošle godine prinos na talijanske 10-godišnje obveznice opasno se bio približio brojci od sedam posto na godinu, nakon čega je bankrot zemlje neminovan, a danas je oko četiri posto. Slično je i sa Španjolskom: prinos na njezine obveznice iste ročnosti pao je s gotovo osam na osjetno ispod pet posto, dok se prinos na grčke obveznice s više od 30 spustio ispod puno podnošljivijih deset posto.
Preporuka
Pad prinosa znači da su se cijene obveznica proporcionalno povećale i svi oni koji su ih u tom razdoblju posjedovali zabilježili su sjajne profite. Globalnu investicijsku zajednicu ipak je poprilično iznenadila preporuka američke investicijske banke Morgan Stanley s početka svibnja za daljnju kupnju grčkih obveznica, kao i očekivanje njezinih analitičara “da će rast grčkog BDP-a ove godine ojačati, a sljedeće pokazati pozitivni rezultat”.
Morgan Stanley procjenjuje i poručuje svojim klijentima da su izgledi za grčki izlazak iz zone eura praktički nestali. Ne isključuje novo restrukturiranje grčkoga duga, ali ono više neće pogoditi privatne ulagače.
No, još je veće iznenađenje preporuka za kupnju grčkih dionica koja se sve češće može čuti.
Indeks Grčke burze, naime, od ljeta prošle godine do danas skočio je s manje od 500 na više od tisuću poena. Najhrabrijim investitorima donio je zaradu od sto posto u manje od godine dana! A i to je još jako daleko od 6000, vrijednosti koju je grčki indeks imao 1999. Ali, preporuke se ne daju samo na temelju momentuma rasta, nego i na temelju fundamentalnih pokazatelja.
Suficit proračuna
U prvom kvartalu ove godine grčki državni proračun zabilježio je primarni suficit od 520 milijuna eura, a kad se uračuna i otplata dugova, deficit od 1,4 milijarde eura puno je manji od planiranih 4,2 milijarde, a jako daleko od prošlogodišnjih 7,3 milijarde manjka u istom razdoblju.
Analitičari su oduševljeni time što je Grčka uspjela privatizirati svoju nacionalnu lutriju, vjeruju kako će to kod inozemnih ulagača ojačati uvjerenje da će ta zemlja uspjeti ispuniti svoje proračunske ciljeve.
No, za Grčku je još važnije da su mnoge multinacionalne kompanije odlučile zadržati, pojačati ili proširiti svoje operacije u njoj i tako iskoristiti sada jeftinu, a obrazovanu radnu snagu, jeftine nekretnine “na najljepšim lokacijama na svijetu” i mnoge porezne olakšice i poticaje koji im nude.
Novi kurs
Među tim kompanijama su GlaxoSmithKline, Kraft Foods, Hewlett-Packard, Philips Morris, Johnson&Johnson, Unilever, Henkel i druge.
“Očito je da grčki brod mijenja kurs i da se neće razbiti o stijene”, zaključio je jedan američki investicijski savjetnik. “Oni koji su se kladili da je tom brodu ime Titanic izgubili su puno novca.”
Analitičare sada brine još samo Francuska, jer njezini ekonomski pokazatelji poprimaju sve veći raskorak u odnosu na njemačke. “Francuska nije Grčka ili Irska, čiji se problemi lako mogu riješiti.
Francuska je u srcu Europe i francusko-njemački odnosi su politički raison d’etre Europske Unije”, napisao je Cam Hui, analitičar tvrtke Qwest Investment. “Francusku se ne može spasiti. Ona se jedino može spasiti sama.”