ŠTEDNJA

Otporni na koronu i recesiju: Evo koliko milijardi kuna građani Hrvatske drže u bankama

U osam mjeseci ove godine građani su depozite podebljali za osam milijardi kuna, pri čemu su deviznu štednju povećali za tri milijarde kuna
 Srdjan Vrancic/Jutarnji List

Recesija i korona štednji ne mogu ništa. Rast štednje građana u eurozoni obara rekorde i u drugom je kvartalu iznosio 24,6 posto, dok je stopa ulaganja kućanstava rekordno niskih 7,9 posto. I stopa štednje u drugom kvartalu i njezino povećanje u odnosu na prvi ovogodišnji kvartal kada je porast bio 16,6 posto su rekordni od 1999., otkada Eurostat, čiji su to podaci, objavljuje u ovakvim vremenskim serijama te podatke. U drugom su kvartalu kućanstvima na području eurozone raspoloživi prihodi pali 3,3 posto, dok su osobnu potrošnju smanjili za čak 12,6 posto. Hrvatska su kućanstva u drugom tromjesečju potrošnju smanjila za 14 posto, ali se u prvih osam mjeseci ove godine štednja povećala za osam milijardi kuna na 219,8 milijardi kuna. Ukupni depoziti svih sektora u Hrvatskoj u kolovozu su porasli za 6,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Nedavno su čak i poslovično odmjereni i u izjavama umjereni stručnjaci iz jedne od najvećih svjetskih osiguravateljskih kuća, Allianza, konstatirali da ih čudi rast i imunitet financijske imovine u 57 najbogatijih zemalja svijeta. Financijskom imovinom se smatraju novac i bankovni depoziti, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, dionice, obveznice i investicijski fondovi. Prošle godine u kojoj nije manjkalo društvenih nemira, eskalacija trgovinskih sukoba i gospodarske recesije, bruto financijska imovina širom svijeta, odnosno u 57 zemalja koje je analizirao osiguravatelj, porasla je 9,7 posto na 192 bilijuna eura, što je najjači rast od 2005. Lani su bankovni depoziti u tim zemljama narasli 6,4 posto.

Pandemija je ove godine uzrokovala najdublju globalnu recesiju u posljednjih stotinu godina, a kućanstva su u drugom kvartalu uspjela nadoknaditi gubitke u prvom kvartalu i zabilježila su blagi rast globalne financijske imovine za 1,5 posto, dok su se bankovni depoziti povećali za sedam posto. Tako je vjerojatno da će financijska imovina privatnih kućanstava u 57 zemalja ovu godinu završiti u plusu, navode u Allianzu koji je izračunao da je neto financijska imovina hrvatskih građana lani porasla 7,8 posto, dok je preklani rasla 5,8 posto. Bankovni depoziti rasli su po stopi od pet posto prošle godine, a ovaj osiguravatelj Hrvatsku, s neto financijskom imovinom po stanovniku od 11.810 eura, na ljestvici 57 najbogatijih zemalja lani svrstava na 32. mjesto. Hrvatska se na toj ljestvici, koju predvodi SAD s financijskom imovinom od 209.524 eura po stanovniku, Švicarska sa 195.388 eura i Singapur sa 116.657 eura, našla iza Slovenije koja je 25. na listi, Češke, Estonije, Mađarske, Grčke i Litve. Lošiji plasman od Hrvatske imaju Kina, Letonija, Malezija, Bugarska, Poljska, Južna Afrika, Brazil, Slovačka, Meksiko, Rusija, Rumunjska, Tajland, Turska, Srbija...

Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da i na domaćem terenu raste štednja u bankama premda potrošnja kućanstava pada. Uz to, imamo i neke specifičnosti. Tako je ove godine, prvi put otkada je suverenosti, depozitni novac, ili sredstva na tekućim i žiroračunima, premašio svotu kompletne oročene štednje u zemlji. To znači da je novac koji štediše odmah mogu povući iz banaka veći od klasične oročene štednje. Nikad prije to nije bilo tako, ali stanje ne čudi one koji znaju da se posljednjih godina pod utjecajem smanjivanja kamata na štednju i uvođenja poreza na dohodak i prireza na kamate na štednju stalno pojačavao iznos depozitnog novca u zemlji. Ukratko, imate 70.000 kuna i sutra ih položite na tekući račun, nakon godine dana dobit ćete 0,01 posto kamate koja je neoporeziva jer se radi o tekućem računu i iznosi sedam kuna, a oročite li novac na godinu dana po 0,10 posto kamate, imat ćete nakon poreza na dohodak i 15 posto prireza 60 kuna godišnje kamate.

Kako su se razine kamatnih stopa koje banke plaćaju štedišama spustile vrlo nisko, blizu nuli, realne kamate na depozite zapravo su negativne jer su niže od inflacije.

Svi domaći sektori u bankama držali su početkom rujna ukupno 322,6 milijardi kuna kunske i devizne štednje i depozitnog novca, i u odnosu na isto vrijeme prošle godine porasli su 6,5 posto. Usporedbe radi, prošlogodišnji bruto domaći proizvod (BDP) iznosio je 400 milijardi kuna, tako da su depoziti u bankama vrijedni gotovo koliko i godišnja proizvodnja usluga i roba u Hrvatskoj. Od siječnja do kraja kolovoza ove godine depoziti su porasli za 21,5 milijardu kuna. U tom je rastu dio sredstava koji je povučen iz investicijskih fondova čija se imovina u prvih osam mjeseci ove godine smanjila za 5,7 milijardi kuna na 16,9 milijardi kuna krajem kolovoza. Novac su građani iz fondova koji su im zarađivali veće prinose preselili u sigurnost bankovnih depozita. U kriznim vremenima sigurnost je na najvećoj cijeni bez obzira na to što su prinosi gotovo pa nikakvi. U Hrvatskoj su u bankama potpuno osigurani depoziti do 100.000 eura na svim vrstama štednih računa, tekućih i žiroračuna.

Ukupni su depoziti samo u kolovozu porasli 3,18 milijardi kuna, u srpnju 3,13 milijardi kuna, u lipnju 1,19 milijardi kuna... Dio tog rasta treba pripisati i prihodima od kakvog takvog turizma, a tijekom ljeta se i inače na banke polaže najviše novca, što se objašnjava prihodima od turizma. U strukturi svih tih depozita u zemlji 120 milijardi kuna je depozitni novac, 172 milijardi kuna teški su devizni depoziti dok je kunska štednja najtanja i iznosi 29,8 milijardi kuna. Kompletna oročena kunska i devizna štednja je u kolovozu iznosila 102,8 milijardi kuna i njezina se vrijednost smanjila ispod razine depozitnog novca prvi put u ožujku ove godine. Ove se godine ukupna kunska štednja smanjila za 2,2 milijarde kuna, devizna štednja se oporavila i opet počela rasti, nakon što se prošle godine bila smanjila, pa je tako u osam mjeseci devizna štednja porasla za 9,5 milijardi kuna. Godišnja stopa rasta deviznih depozita iznosila je 3,9 posto za koliko su u kolovozu bili veći od štednje u istom lanjskom mjesecu, dok je godišnja stopa rasta depozitnog novca iznosila 17,5 posto. Ipak, rast devizne štednje dijelom se dogodio zbog slabljenja kune koja je za jedan posto bila slabija u kolovozu nego krajem prošle godine dok je dva posto oslabila u odnosu na lanjski kolovoz. S obzirom na to da se devizna štednja iskazuje u kunama, tako raste kada tečaj kune pada i obratno; kada kuna jača, onda se smanjuje devizna štednja koja se izražava u kunama. Glavnina kompletne devizne štednje, a riječ je udjelu od 85 posto, u stvari je u eurima.

Od 322,6 milijardi kuna kompletnih depozita u zemlji, građani drže 219,8 milijardi kuna i jasno je da su oni najvažnije štediše u zemlji. U osam mjeseci ove godine građani su depozite podebljali za osam milijardi kuna, pri čemu su deviznu štednju povećali za tri milijarde kuna. Ta povećanja depozita dogodila su se u uvjetima obaranja potrošnje kućanstava te je njihova potrošnja u prvom kvartalu iznosila 0,7 posto, a u drugom je potonula za 14 posto. Štednja se drži i otporna je na koronu, raste i dalje, premda manjim godišnjim stopama, a tako će i ostati, ako je vjerovati analitičarima koji veći rast prognoziraju depozitnom novcu.

Ana Martinis, savjetnica u Direkciji za ekonomske analize Hrvatske narodne banke, u radu “Euroizacija u doba kriza” objavljenom na HNBlogu navodi da su koronavirus i neizvjesnost oko učinaka pandemije na gospodarstvo ponovo probudili strah od deprecijacije, odnosno slabljenja kune, i ojačali sklonost držanja deviza te zaustavili višegodišnji trend pada euriziranosti bankovnog sustava.

image
Ana Martinis

Ističe da nastavak rasta deviznih depozita ne mora nužno pokrenuti pritiske na slabljenje kune kao što je bio slučaj u ožujku ove godine, ali može smanjiti raspoloživost kunskih kredita jer bi se banke mogle preorijentirati na odobravanje indeksiranih kredita. Kaže da su, za razliku od prošle krize kada su građani iz banaka u listopadu 2008. povukli 5,4 milijardi kuna depozita da bi ih ponovno vratili u banke, ali uglavnom u devizama, u ožujku ove godine, kada se pandemija počela znatnije odražavati na Hrvatsku, ukupni depoziti stanovništva u bankama skočili za 2,1 milijardu kuna, a ukupni depoziti svih sektora za 4,9 milijarde kuna, što je tri puta više od prosječnoga mjesečnog prirasta u prethodnih godinu dana. Martinis kaže da je strah od deprecijacije ponovo ojačao sklonost držanju deviza, osobito eura. Danas banke imaju znatno povoljniju neto inozemnu poziciju nego 2009. godine, s vrlo malo duga prema inozemnim vjerovnicima, i stoga se ovog puta ne očekuju znatnije otplate inozemnog duga. Također, povrati na ulaganja u inozemstvu su vrlo niski, što banke može odvratiti od dugoročnijeg oslanjanja na tu strategiju usklađivanja valutne strukture bilance.

Krize donose neke nelogične i kontradiktorne situacije, ljudi s jedne strane imaju manje prihode zbog smanjenih plaća i gubitka posla, raste nezaposlenost, pada zaposlenost i potrošnja, a s druge strane, štednja stanovništva skače. Oni s malim prihodima odvajaju koliko mogu da im se nađe za nepredviđene situacije, a ljudi koji ne strahuju za budućnost svog radnog mjesta odgađaju kupovinu skupljih i manje potrebnih stvari te spremaju svoj novac na banke i na čekanje. Jedni to rade zbog neizvjesnosti, drugi jer se nadaju da će cijene onog u što su planirali investirati pasti i da će proći jeftinije. To obara potražnju za robama, a kako je potražnja manja, onda pada proizvodnja i zaposlenost, i to je jedna nezgodna spirala u koju je lakše ući nego iz nje izaći i zato razvijene zemlje nastoje potaknuti potrošnju po svaku cijenu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2020 14:44