Velik broj ljudi u Hrvatskoj ne može naći posao, ne vidi nikakvu perspektivu... Ogorčeni su i žele napustiti zemlju. Barem tako sugeriraju različite ankete, a pojavila su se i nagađanja da je tijekom krize Hrvatsku napustilo “od 60 do 70 tisuća ljudi”. Pravu priliku mnogi vide nakon ulaska u EU. O migracijskim trendovima za Jutarnji list govori Paul Stubbs, znanstveni savjetnik zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji je ovih dana predstavio studiju “Društveno-ekonomske posljedice emigracije i ruralno-urbane migracije”.
Studija je izrađena na zahtjev Europske komisije unutar Programa za zapošljavanje i društvenu solidarnost Progress 2007.-2013. U njoj su komparativno ocijenjene međunarodne i unutarnje migracije u srednjoj i istočnoj Europi i analizirani učinci migracija na zaposlenost i društvenu i teritorijalnu koheziju matičnih zemalja u posljednja dva desetljeća.
Smanjenje kvote
Postoje li ikakve pouzdane brojke o tome koliko je ljudi napustilo Hrvatsku tijekom krize? Što nam one govore?
- Prvo, dopustite da izrazim sumnju u službenu statistiku jer mislim da postoje veliki problemi sa ‘standardnim’ podacima o migraciji. Ne samo u Hrvatskoj nego i u većini zemalja EU.
U našem smo istraživanju otkrili kako statistički podaci o broju osoba koje napuštaju Hrvatsku i nastanjuju se u Njemačkoj nisu usporedivi ako uzmemo podatke iz Hrvatske i usporedimo ih s istovjetnim podacima iz Njemačke.
Problemi su tehnički i ne želim ulaziti u detalje. Ali odnose se na različite definicije migracije te činjenicu da se dio te populacije na izjašnjavaju kao emigranti.
Premda je emigracija bila značajan faktor u Hrvatskoj dok je ona bila dio bivše Jugoslavije i usprkos tome što je bila prisutna prisilna migracija tijekom i neposredno nakon Domovinskog rata, mislim da se sada može ustvrditi da su u posljednjih 10 godina migracijska kretanja u Hrvatsku i izvan nje normalizirana i općenito na niskim razinama.
Je li kriza donijela nove pojavnosti kad je riječ o migracijama stanovništva?
- Malo je dokaza za tvrdnju da je kriza pridonijela značajnijem povratku ili odlasku ljudi iz Hrvatske. U 2010. godini došlo je do zamjetnog pada broja zabilježenih imigranata, na 4985, uglavnom zbog smanjenja kvota za zapošljavanje u određenim zanimanjima. No taj se broj ponovno povećava na 8534 ljudi u 2011. godini.
Istina je, tijekom 2011., treću godinu zaredom, Hrvatsku je napustilo više ljudi nego što ih je u zemlju došlo, i to nakon 9 godina u kojima je situacija bila obrnuta. Međutim, u svakom slučaju, riječ je o malenom broju ljudi.
Najviše emigranata nakon 2000. zabilježeno je u 2011., kad je dosegnuta brojka od 12.699. To je porast od gotovo 3000 ljudi u odnosu na prethodnu godinu. Bez dodatnih podataka, ne bih to povezao s krizom.
Razlog za brigu
Mnogi se izjašnjavaju da žele napustiti zemlju?
- Moguće je da više ljudi želi emigrirati. No premda je istina da postoje mreže Hrvata u inozemstvu, postoje i značajne prepreke migraciji radnika.
I nemojmo zaboraviti, velik broj susjednih zemalja također prolazi ekonomsku krizu.
Bude li kriza u Hrvatskoj potrajala, a u susjednim zemljama nastupi realni oporavak i s tim povezana povećana potreba za radnom snagom, napose u ‘tradicionalnim’ odredištima, situacija bi se u budućnosti mogla promijeniti.
U svom istraživanju upozoravate na problem unutarnjih migracijama, odnosno napuštanja ruralnih područja?
- Smanjenje broja stanovnika u ruralnim i izoliranim područjima, posebice kvalificiranih i obrazovanih radnika, nije novi fenomen u ovom društvu i vjerojatno pod utjecajem krize nije bilo pogoršanja.No upravo bi taj fenomen trebao biti razlog za zabrinutost kad je riječ o dugoročnom razvitku Hrvatske, i to u značajnijoj mjeri nego međunarodne migracije. U županijama u kojima se u posljednjih 40 godina dogodio drastičan pad broja stanovnika zamjetne su najviše stope siromaštva.
One se nalaze u ‘zatvorenom krugu’ niske razine ljudskog kapitala, investicija i usluga, što samo može dodatno stimulirati odlaske iz tih županija u budućnosti.
Analiza 25 zemalja
Koje su to županije?
- Ličko-senjska, Karlovačka, Šibenska-kninska, Sisačko-moslovačka, Virovitička...
Može ste pretpostaviti da će to donijeti i određene promjene na razini regije?
- Dodatna neizvjesnost, naravno, odnosi se na one koji imaju hrvatsku putovnicu i putovnicu jedne od država bivše Jugoslavije, ili one kojima je trajno prebivalište izvan Hrvatske. Takvi bi pojedinci možda mogli iskoristiti prednosti EU putovnice pa bi migrirali u druge, bogatije članice EU.
U našem istraživanju pozivamo na pružanje više informacija i podrške potencijalnim emigrantima i povratnicima, kao i pružanje više prilika za hrvatske državljane koji žive u inozemstvu da investiraju i podrže održivi razvitak u Hrvatskoj.
Nemojmo zaboraviti da je Hrvatska društvo koje stari i s obzirom na dobnu struktura stanovništva moguće je da će u budućnosti biti primorana tražiti radnu snagu u inozemstvu. I to ne samo iz susjednih zemalja već i šire.
Potraga za srećom
U Portugalu je, primjerice, zamijećeno da sve više ljudi odlazi u bivše kolonije, poput Mozambika?
- To je zanimljiv fenomen, ali trenutno mnogo manje izražen. Odnosi se na migraciju koja je povezana s krizom u Europi s jedne strane, i s druge s mogućnosti za život i rad. Ili, u nekim slučajevima, mirovinom u bivšoj koloniji, gdje se uvjeti poboljšavaju.
Općenito, migracije se još uvijek mogu predvidjeti. Uključuju različite skupine radnika koji odlaze u potrazi za boljim životnim uvjetima, bilo da se radi o doktorima iz Litve koji se sele u Norvešku, njegovateljicama iz Poljske koje odlaze u Veliku Britaniju ili albanskim građevinskim radnicima u Italiji.
Još jedan važan fenomen je ono što neki sociolozi nazivaju tekuća ili fluidna migracija. Pritom ljudi zadržavaju veze te se sele u više mjesta u relativno kratkim vremenskim razmacima, istodobno zadržavajući prebivalište u njima.
Postoje li procjene što bi se moglo dogoditi nakon ulaska Hrvatske u EU?
- Postoje procjene, ali sve je zapravo na razini spekulacija. Nemojmo zaboraviti da je trenutno na snazi moratorij na slobodno kretanje radne snage unutar čitave EU za nove članice. Nema osnove za tvrdnju da će nakon ulaska Hrvatske u EU ili nakon što se ukine moratorij uslijediti visoka razina migracija prema inozemstvu.
Odljev ‘prirodnjaka’
Koji su razlozi, nije li to ipak prilika, osobito za visokoobrazovane?
- Dijelomično, razlog je u tome što postoji vrsta strukturne nemobilnosti koja je ugrađena u cijeli proces. Pri tome ljudi oklijevaju s odlukama o preseljenju bez jasnih argumenata da će im se životna situacija popraviti. Istodobno, kao što sugerirate, članstvo u EU u svakom slučaju stvara nove prilike za visokoobrazovane i visokostručne pojedince. Međutim, smatram da neće uslijediti drastične promjene jer je većina prepreka za mobilnost, baš u tim grupama, gotovo nestala. Možemo očekivati kružnu migraciju visokih stručnjaka. Možda i u specijalističkim područjima, gdje se Hrvatska ne može uspoređivati s bogatijim članicama EU u podru-čju istraživanja i razvoja, treba očekivati svojevrsni odljev mozgova. Prije svega u prirodnim znanostima.