Kada bismo na ulici pitali slučajnog prolaznika koja mu je prva asocijacija na lasersko skidanje dioptrije, veliki su izgledi da bi odgovorio: “Svjetlost”. To ne bi bilo neobično jer je riječ o najpoznatijoj klinici u ovom dijelu Europe koja se može pohvaliti s pet klinika, s više od 270 zaposlenika, od čega je 70 oftalmologa, 98 članova medicinskog osoblja. Iza njih je 450 tisuća zadovoljnih pacijenata i 150.000 operacija. No put do toga trajao je duge 23 godine.
Osnivač i vlasnik prof. Nikica Gabrić htio je više, ne samo za sebe nego i za pacijenta. Oduvijek je bio ambiciozan, pa ga je ta osobina učinila odličnim studentom, zatim specijalizantom. U nekim fazama života neki su ga opisivali kao robusnog, ali nije dopustio da vanjski utjecaji utječu na njega, nego je izabrao vlastitiput. Prof. Gabrić privatnim poslom počeo se baviti 1998. godine, u vrijeme dok je još radio unutar državnog zdravstvenog sustava. Bio je šef odjela, zatim klinike u KB “Sveti Duh”.
Osnovao je Hrvatsku očnu banku, a stekao je i zavidan ugled i poziciju u toj bolnici. Unatoč tome, želio je pružiti pacijentima više, a to je značilo komfor, najbolju tehnologiju i konačno zadovoljstvo. Javni sektor to nije mogao pružiti. Danas s njim rade i njegovi sinovi, liječnici Ivan i Krešimir Gabrić, s kojima smo razgovarali o prvim danima “Svjetlosti”, ali i o velikim planovima za budućnost.
“Godine 1998. prof. Gabrić počinje raditi privatno, na pola radnog vremena, da bi 2002. potpuno prešao u privatni sektor. Da bi mogao raditi privatno, trebao je imati drugi koncept rada. U Hrvatskoj je koncept tada bio sljedeći: mobilizacija pacijenata u državnoj ustanovi i zahtjev da oni dođu k tebi privatno, što bi se na neki način moglo protumačiti kao legalizacija korupcije”, započinje Ivan Gabrić. Nastavlja da je postojala ideja, koja je i danas imperativ, a to je da pacijent, koji će doći k njima i platiti uslugu, dolazi isključivo zato što zna da je tamo dobro.
U odnosu na većinu privatnih praksi u tom trenutku, koje su nosile u nazivu imena poznatih liječnika, zbog čega su pacijenti i dolazili, prof. Gabrić je svoju kliniku nazvao “Svjetlost”, a ne “Gabrić”, jer je smatrao da je projekt veći od njegasamoga. “Shvatio je da neće netko doći samo zato što on tamo radi, nego da će doći ako on donese nešto novo. U tom trenutku to je bilo lasersko skidanje dioptrije. Prvi je kupio laser za skidanje dioptrije u ovom dijelu Europe i uveo je tu metodu u Hrvatsku. Na svjetskim kongresima je vidio da to postaje trend i bio je svjestan da će to netko napraviti i u Hrvatskoj, pa je odlučio da će to biti on”, govori nam IvanGabrić. Sjedište klinike bilo je bitno drugačije nego danas - velika, staklena, komforna zgrada u kojoj danas rade bila je samo san, a prof. Gabrić radio je u unajmljenoj sali u tadašnjoj Poliklinici “Nemetova”.
“Njegov entuzijazam bio je nevjerojatan. Sjećam se da smo kao djeca, brat i ja, pacijentima nosili okrjepu. Sve se radilo kako bi pacijent dobio što više. To je bio korak u nepoznato, nešto što je dotad bilo zapravo neviđeno, a to je da budeš okrenut pacijentu. Ostali su nekako bili orijentirani prema liječniku, od imena ustanove i toga da pacijent dolazi nekoj određenoj osobi, a ovdje se išlo u smjeru da je pacijent glavni, a ne liječnik”, nastavlja KrešimirGabrić.
Već 1999. godine prof. Gabrić započeo je s ugradnjom multifokalnih leća, i to niti godinu od njihova prvog pojavljivanja na svjetskom tržištu. To je bio prvi put, od mnogih, što ćemo saznati kasnije, da je prof. Gabrić uveo novost u hrvatsku medicinu, ali novost i u ovom dijelu Europe. “Osim laserskog skidanja dioptrije za mlade ljude koji su bili ovisni o naočalama i lećama, uvedena je i tehnologija multifokalnih leća kao način da se starije osobe riješe potrebe za nošenjem naočala. To su bile dvije temeljne usluge na kojima se počelo graditi nešto drugačije, to je bilo nešto što nitko u Hrvatskoj, ali ni u široj regiji nije nudio”, govori Ivan Gabrić. Za početak, nastavlja dr. Ivan Gabrić, s obzirom na to da je uveo nešto novo, morao je naučiti i novu tehnologiju.
Kada je potpuno napustio javni zdravstveni sektor, prof. Gabrić 2002. godine upušta se u prvu veću investiciju, vlastitu salu za operacije mrene. Želja mu je bila svaki dan operirati katarakte, a ne samo vikendom i kada je unajmljena sala slobodna. Što se tiče laserskog skidanja dioptrije, potpuno nove metode u to vrijeme, trebalo je pak pridobitipacijente. Ispočetka se to prihvaćanje odvijalo tako da bi se pacijentu, kad bi došao s problemom, najprije ponudilo staro, standardno rješenje, a to je bio dobar vid na udaljenosti, odnosno naočale za čitanje. “Onda bi mu se ponudilo i drugo rješenje. Tako da se može reći da je zapravo regrutacija bila usmenapredaja.”
“Marketinga tih godina uopće nije bilo. Do 2006. ili 2007. godine nije ni postojao, pa je jedina reklama bio zadovoljan pacijent i prijenos njegovih iskustva obitelji, prijateljima”, govori dr. Krešimir Gabrić i dodaje da se cijeli brend izgradio isključivo na iskustvu pacijenta, a ne imena. Prof. Gabrić uvijek je primarno bio orijentiran na refraktivnu kirurgiju i kirurgiju katarakte, a s rastom “Svjetlosti” shvatio je da mu trebaju i drugi ljudi koji se primarno bave drugim dijelovima oka. “Tu se stvorila neka prva ekipa. Dio nje je bio i sadašnji profesor Lazić, koji je preuzeo i počeo raditi retinološki dio naših pacijenata. On je rastao sa ‘Svjetlosti’ da bi danas bio jedan od vodećih ljudi na svijetu u tom polju oftalmologije”, govori dr. IvanGabrić. Naime, i u toj metodi su bili prvi, jer nitko u Hrvatskoj nije operirao ljude koji su imali probleme s retinom, odnosno stražnjim dijelom oka. Takav zahvat mogao se dobiti samo u nekim državnim ustanovama, ali su bile duge liste čekanja. Još jedna inovacija, i to samo nekoliko mjeseci nakon što je prezentirana, bilo je uvođenje Avastina, lijeka koji sprečava dijabetičke promjene na makuli (centruvida).
“Iako je bilo teško nekog nagovoriti da napusti komfor i sigurnost posla u javnoj bolnici, energija i entuzijazam prof. Gabrića doveli su do toga da brojni liječnici vide svoju priliku za budućnost u ‘Svjetlosti’ pa su počeli dolaziti: prof. Iva Dekaris, koja se bavila transplantacijom rožnice i kirurgijom katarakte, doc. Ivana Mravičić, koja se počela baviti djecom i okuloplastikom, i dr. Morena Gavrić, koja je počela raditi glaukom”, govori nam dr. Krešimir Gabrić. Ubrzo im je postalo jasno da rade u premalom prostoru. Tadašnja “Svjetlost” funkcionirala je u tri spojena stana, kupljen je i četvrti, kako bi imali gdje raditi i da pacijenti imaju gdje sjesti. No, više se nisu mogli tako “krpati”.
Prava ekspanzija počinje 2007. godine. Naime, u prosincu 2006. godine prof. Gabrić odlazi u Njemačku gdje je prezentirana nova generacija lasera za skidanje dioptrije. Liječnik koji je prezentirao novi laser ponudio je prof. Gabriću da ga operira i skine mu dioptriju. Dioptrija mu je bila takva da to prijašnji laseri nisu mogli riješiti. Prihvatio je, a sljedećeg dana vratio se doma očiju crvenih od lasera. “Skinuo sam dioptriju i kupio laser”, objasnio je. Tada je počela nadaleko poznata tradicija klinike “Svjetlost”. Pacijentima od tada nude uslugu koju su probali i vjeruju u nju.
“Zahvatu se uvijek prije pacijenta podvrgne netko od naše obitelji ili najbližih kako bismo bili sigurni da je ono što nudimo najbolje”, pojašnjava dr. Krešimir Gabrić. To je bio i trenutak kada “Svjetlost” prvi put kreće u marketing. Kupljen je novi laser i bili su spremni ponuditi novu tehnologiju velikom broju ljudi. Htjeli su ih početi aktivno pozivati, a ne čekati da operirani ispričaju svojim prijateljima o zahvatu. “Htjeli smo poručiti: ovo je tako dobro da mislimo da svatko može bez rizika doći na operaciju. Naime, stari laseri su imali uske parametre za to tko je idealan kandidat, a ovo je bilo mnogo drugačije.
Oftalmologija je jedna od grana medicine koja ne samo da najbrže napreduje nego se i puno pouzdaje u tehnologiju. Ljepota oftalmologije je u tome što liječnik može dijagnosticirati, liječiti i pratiti svog pacijenta od početka do kraja njegova puta. Vrlo su rijetke grane u medicini u kojima je to moguće”, govori nam dr. Ivan Gabrić. Najznačajniji napredak oftalmologija bilježi u dijagnostici. Time je ujedno napredovalo i znanje kako da tehnologiju, koja je postojala od ranije, oftalmolozi iskoriste na što bolji način.
“Način na koji se dioptrija skida na fundamentalnoj razini, a to je da laserska zraka ‘pleše’ po oku, potpuno je identičan danas i prije 25 godina, kada je prvi put izvedena takva operacija. No, ono što je bitno napredovalo jest računalno upravljanje tom zrakom. Ona je preciznija. Promijenila se brzina kojom se to događa, zatim kako izgleda krajnji rezultat, ali sama ideja kako zraka radi je identična. To je evolucija, a u oftalmologiji kao i u ostatku medicine sve ide iz evolucije”, govori dr. IvanGabrić. Primjerice, jedan od prvih uređaja koji su imali bio je OCT, uređaj koji prikazuje stražnji dio oka i omogućava osnovnu dijagnostiku - postoji li neka bolest na razini morfologije. Ti OCT uređaji i danas rade na istom principu na kojem su radili i prije 15 godina kada su ih nabavili, ali evolucija je učinila svoje pa su danas brži, rezolucija je bolja, slika je bolja.
“Često volimo reći da su i Nokia iz 1999. i iPhone iz 2020. telefoni. I na jedan i na drugi se možeš javiti i njima poslati poruku. Isto je i u našem poslu, uređaj i dalje ima istu funkciju, ali to što se s njim još može raditi danas se znatno promijenilo”, laički nam objašnjava dr. IvanGabrić. Oko je, naime, rijetko mjesto na tijelu koje se može gotovo potpuno pogledati. Uz pomoć tehnologije vidi se prednji i stražnji dio oka, moguće su brojne modifikacije, a sve to pak omogućuje liječniku da prati pacijenta do krajnjeg rezultata, do zadovoljstva. Jedna od prvih osoba koje su 2007. godine operirali novim laserom bio je Dragan Primorac, u to vrijeme ministar.
Sve je išlo, uz puno truda, relativno glatko, no prof. Gabrić netom pred gospodarsku krizu diže kredit od sedam milijuna eura za novu zgradu, kao i kredit od dva milijuna u “švicarcima” za opremu. Kad je počeo kredit otplaćivati, dogodila se financijska kriza. U međuvremenu je zaposlio 20 mladih liječnika koje je krenuo “stvarati” od nule. To je bila prva generacija specijalizanataKlinike. “Specifičnost ‘Svjetlosti’ je u tome što je to prva i trenutno jedina privatna ustanova u ovom dijelu Europe koja može provoditi specijalističko usavršavanje liječnika medicine. Sve druge ustanove za svoje liječnike moraju naći negdje drugdje specijalizaciju ili pronaći već gotove liječnike”, pojašnjava dr. Krešimir Gabrić.
Što se same zgrade tiče, nastavlja, to je bio ogroman iskorak; napravljen je objekt koji je bio reprezentativan, a pacijentima je pružao veću razinu komfora. Jako ih je mučila gospodarska kriza, ali guralo se dalje. Kao razliku između “Svjetlosti” i drugih privatnika navode da su specijalna bolnica, što je samo po sebi organizacijska titula. To znači da mogu provoditi liječenje pacijenata, koji po potrebi, mogu ostati na dužem liječenju. No, kao ključnu stvar ističu to da su klinika, što znači da se kod njih održava poslijediplomski i preddiplomski studij medicine, ali i za optometriste iz Velike Gorice, a posebno ih veseli što mladi ljudi imaju priliku vidjeti kako izgleda moderna oftalmologija.
“Prelaskom u novu zgradu zaključili smo da nam oprema, koja je kupljena 2007. godine, neće biti dostatna. Kad ju je kupio, prof. Gabrić vjerovao je da će biti miran godinama, ali već tri godine kasnije shvatio je da se možda malo preračunao, jer tehnologija je napredovala nevjerojatnom brzinom”, govori dr. KrešimirGabrić. Usprkos tome što je bio krizan, period od 2009. do 2011. godine pametno su iskoristili. Stagnirali su u smislu tehnološkog napredovanja, ali tih godine su ulagali dodatne napore za napredovanje u ljudstvu. Radilo se na educiranju i pripremi kadrova da budu spremni kada prođekriza. “Mi smo u Klinici standardizirali procedure, dakle svi standardi vrijede za sve Klinike ‘Svjetlost’, ne samo za Zagreb nego i za ostale. Točno se zna što je indikacija za zahvat, koji je očekivani ishod i koje je očekivano vrijeme oporavka. A od svakog liječnika se očekuje da radi unutar tih parametara”, objašnjavam nam dr. Ivan Gabrić i dodaje da svatko može imati i ima dozu individualnosti, ali krajnji rezultat i zadovoljstvo pacijenta mora bitiisto.
Godine 2011. počela je nova ekspanzija. Otvorena je Klinika “Svjetlost” u Sarajevu. Naime, primijetili su da im 30 posto pacijenata dolazi iz Bosne i Hercegovine. “Pretpostavili smo da ćemo, ako otvorimo podružnicu u Sarajevu, imati manje pacijenata u Zagrebu, ali u Sarajevu će ih biti još više nego što su dolazili u Zagreb. To se pokazalo točnim, tako da danas Sarajevo posluje na dvije lokacije i ima triput veću kvadraturu nego što je to bilo u početku. Otvorili smo te godine kliniku i u Banjoj Luci, a 2012. godine otvorena je klinika u Splitu. Naime, uočili smo da 30 posto pacijenata dolazi iz Dalmacije, pa smo po modelu klinike u BiH napravili isti pristup i za Split”, kaže dr. Ivan Gabrić. Zagrebu su tako oduzeli Split i BiH, a kako ne bi došlo do pada prihoda, orijentirali su se na marketing prema stranim tržištima. Vrlo brzo čak 50 posto ukupnog broja pacijenata dolazilo je iz Slovenije, gdje su se tri godine aktivno oglašavali.
Danas je slika drugačija, aktivno oglašavanje je završeno, usluga je skuplja nego u Sloveniji, ali njihovi građani nisu prestali dolaziti. “Dosegli smo kritičnu masu operiranih koji su zadovoljni. Danas smo u situaciji da je ljudima, kad se kaže operacija očiju, prva asocijacija ‘Svjetlost’. No to smo postigli nakon 23 godine predanog rada koji je baziran na kvaliteti”, govori dr. IvanGabrić. Zagreb je i dalje baza gdje se uvode novosti, koje se potom uvode i u ostale podružnice, uvijek s naglaskom na jednaku kvalitetu. Sljedeći korak, 2015. godine, bilo je novo širenje, ovog puta u Crnu Goru, u Meljinama i u Budvu, a otvorili su i franšizu u Skoplju. “Naši su zaposlenici uvijek bili predavači na svjetskim kongresima. Posljednjih deset godina mukotrpno smo radili da nas Europa i svijet prihvate kao jednakopravne, ne zato što kaskamo u tehnologiji, jer tu smo ispred, nego zato što dolazimo iz male zemlje i predstavljamo malo tržište, pa nismo zanimljivi velikim kompanijama da nas promoviraju. Zadnje dvije godine to se drastično promijenilo. Uspjeli su probiti tu blokadu. To se nekako dogodilo odjednom, i to s četiri kompanije”, govori dr. Krešimir Gabrić.
Jedan od njihovih najvažnijih partnera je Johnson&Johnson, i to ne samo zato što je u pitanju velika, respektabilna kompanija nego prvenstveno zato što za svakog pacijenta biraju najboljeg mogućeg operatera, metodu imaterijale. “Ne radimo kompromis zato što smo s nekim dobri, nego zato što u to vjerujemo. Konkretno, s Johnsonom smo uspjeli to da su 2015. godine, kad su lansirali leću Symphony, nas uključili u sedam centara koji su inicijalno testirali tu leću. Nju smo, inače, ugradili Ivani Trump, Francu Neru, Armandu Assanteu...” priča dr. IvanGabrić. Tu, nažalost, nisu uspjeli dobiti prepoznatljivost kakvu su htjeli jer su se utopili među drugih šest centara. Prošle godine je predstavljena nova leća, Synergy, i Johnson ih je pitao jesu li zainteresirani da budu sudionici istraživanja leće. Izveli su treću implantaciju Synergyja u svijetu, a od inicijalnih sedam centara za studiju, po broju ugradnji, bili su prije svih ostalih zajedno, i to do te razine da su imali glavnu prezentaciju rezultata i najveću seriju rezultata s tom novom lećom na svijetu. To je leća koju je prof. Gabrić dao sebi ugraditi.
“Tu je ostvarena suradnja s kompanijom Johnson&Johnsonom, no s druge strane tu je i Carl Zeiss, kompanija koja ima tradiciju proizvodnje optičkih pomagala i mikroskopa. Oni su nas također prepoznali i već neko vrijeme razgovaramo o tome da i ‘Svjetlost’ daje mišljenje o novim proizvodima te da prvi dobivamo nove proizvode na probu”, otkriva dr. Ivan Gabrić. Treća kompanija je Bausch+Lomb, proizvođač intraokularnih leća i uređaja za operaciju mrene. Četvrta kompanija je Schwind, koja je u “Svjetlosti” prepoznala partnera. Kao primjer izvrsne suradnje ističu uređaj Atos, najnoviji laser. Takva su samo tri u svijetu, a još nisu ni službeno predstavljeni. Jedan je u Nepalu, jedan u Švicarskoj i jedan u “Svjetlosti”.
Krešimir i Ivan Gabrić govore i o budućnosti, planovima za razvoj Klinike “Svjetlost” u sljedećih deset godina. Razvoj nije stao, dapače, planirana su brojna širenja posla - i što se tiče same medicine, ali i kapaciteta. “Vizija nam je da se broj stolica za oftalmološke zahvate i preglede mora drastično povećati, a isto tako i komfor za pacijente. Ono što nudimo je i dalje pristojno i bolje od većine, no želimo imati i prostor za liječnike, za aktivnosti koje nisu medicinske. Rast je bio strelovit. Primjerice, ranije je na svakom katu bila soba za odmor za liječnike, no morali smo ih sve prenamijeniti u ordinacije”, govori dr. Ivan Gabrić. Nova zgrada je jedino rješenje. No, i to je riješeno. Projekt je napravljen, a za dvije godine možemo očekivati više od pet tisuća novih kvadrata zagrebačke “Svjetlosti”, koja će se nalaziti odmah uz postojeću zgradu. Točnije, bit će naslonjena na nju. Još se samo čeka izmjena Generalnog urbanističkog plana. “Dakle, primarno smo orijentirani na kvalitetu usluge, a ne na iskustvo usluge. U novom objektu za to je predviđen showroom u kojem će svjetske kompanije imati svoje prostore. Želimo biti referentni centar za te kompanije, primjerice za Schwind je to skidanje laserske dioptrije, referentni centar za Johnsonove leće, pokazni centar za mikroskope marke Carl Zeiss. Svaka kompanija imat će 200 do 500 kvadrata gdje će se prezentirati”, naglašava.
Drugi dio razvoja je okretanje prema budućim i sadašnjim oftalmolozima; plan je da svi mogu doći i, uz vodstvo kirurga, savladavati kirurške tehnike. “Želimo biti edukacijski centar te mlade ljude inspirirati da budu bolji, da naši ljudi vježbaju svoje vještine. Među mladima ćemo naći nove kolege. S druge strane, kad kompanije partneri žele impresionirati svojom opremom, mogu to učiniti u ‘Svjetlosti’”, govori o planovima dr. IvanGabrić. Poseban hit sigurno će biti i planirana multifunkcionalna dvorana sa svemirskim svodom. Ideja je da se napravi zakrivljeni strop koji će imati mikro led ekran, a on će pak preko cijele površine, na 300-400 kvadrata, projicirati svemir, svojevrsni mali planetarij. “Planiramo se i proširiti u Beč. Cilj nam je indirektno osvojiti austrijsko tržište. U Austriji živi veliki broj ljudi s područja bivše Jugoslavije, ima ih 350 do 400 tisuća, i oni su nam cilj. Ideja je, dakle, proboj na sjever i zapad. Planiramo i širenje u Beograd. Ljudi su postali komotni, ne žele putovati ako ne moraju. Upravo su zato, sigurni smo, Beč i Beograd najlogičnija mjesta širenja”, govori dr. Ivan Gabrić.
Problem je, kaže, nedostatak liječnika. Deficit je vidljiv, dodaje, ali su uvjereni da su sposobni stvoriti mlade liječnike. Još jedna novost i plan za budućnost jest da brend “Svjetlost”, koji je isključivo vezan za oči, ode korak dalje. Naime, poboljšanje vida je dio kvalitete života, pa je logičan smjer pokušaj proširenja prema kozmetologiji. “Polako smo krenuli u to. U Sarajevu trenutno postoji ‘Svjetlost beauty’. Riječ je o antiage klinici koja se bavi neinvazivnim pomlađivanjem i tretmanima, imaju visoki stupanj isplativosti i pacijenti su vrlo zadovoljni”, objašnjava dr. Ivan Gabrić. Taj koncept testira se već šest mjeseci, a unatoč koronakrizi posao dobro ide. Nakon neinvazivnih metoda, u budućnosti planiraju i plastičnukirurgiju. “Ali idemo polako. Sad ulazimo u nešto novo i sigurno se nećemo zalijetati u nešto za što nismo sto posto sigurni da možemo isporučiti uz našu poznatu i očekivanu kvalitetu”, zaključuju braća Gabrić. A ako sve bude po planu, trenutna zgrada Klinike “Svjetlost” u Heinzelovoj 39, koja ima 2300 kvadrata, mogla bi postati Beauty “Svjetlost”, dok će nova zgrada, naslonjena na nju, u svojih budućih 5300 kvadrata pružati prepoznatljivu kvalitetu na području oftalmologije.