Na sutrašnjoj sjednici Vlade, među ostalim, na dnevnom redu bit će kredit domaćih banaka za refinanciranje duga cestogradnje u iznosu od 1,8 milijardi eura.
Time se završava druga faza refinanciranja duga državnih poduzeća - HAC, ARZ i HC - a koja je uslijedila nakon izdanja obveznica od 1,25 milijardi eura u studenom prošle godine.
O uvjetima koje je postigao s bankama nakon višemjesečnog pregovaranja ministar financija Zdravko Marić ne želi govoriti prije službene objave, ali ističe da je “zadovoljan s postignutim”. Neslužbene informacije govore da je klub domaćih banaka odobrio kredit uz kamatnu stopu ispod tri posto (dva postotna boda iznad euribora) i na rok od 12 godine, odnosno 10 godina plus dvije godine počeka. Premda se ranije spominjao iznos od 2,5 milijardi eura, na kraju je odobreno 1,8 milijardi, a kao razlog tome spominje se odustajanje jedne banke zbog pravnih procedura.
Ušteda na kamatama
Novim kreditom namjerava se zamijeniti znatno nepovoljniji kredit HAC-a u iznosu od 1,14 milijardi eura, zatim dug HC-a od 475 milijuna eura te 200 milijuna eura kredita ARZ-a. S ranije izdanim euroobveznicama, tako će Vlada restrukturirati više od tri milijarde eura kredita cestarskog sektora koji ukupno iznose 5,2 milijarde eura. Najveći dio preostalog dijela duga odnosi se na kredite međunarodnih financijskih organizacija koji su znatno povoljniji od klasičnih komercijalnih pa će se oni uglavnom nastaviti otplaćivati po dogovorenim uvjetima.
Zamjenom skupljih kredita jeftinijim procjenjuje se da će godišnja ušteda na kamata iznositi oko 350 milijuna kuna. Time bi se trebala značajno povećati održivosti duga sektora cestogradnje, što je ponajprije u interesu Vladi, ali to je i glavni cilj međunarodnih institucija, EBRD-a i Svjetske banke, koje su se prije nekoliko godine angažirale na projektu financijskog i organizacijskog restrukturiranja cestogradnje.
O tome kako teče projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora, Svjetska banka je ovih dana objavila izvješće o implementaciji koje obuhvaća kredit za institucionalno i operativno restrukturiranje od 23,3 milijuna dolara, te podršku za dužničko i financijsko restrukturiranje od 795 milijuna dolara. Sudeći po izvješću, dosad ostvareni rezultati u skladu s postignutim dogovorom s Vladom, a u njemu se navode i konkretni ciljevi koje se u cestarskom biznisu moraju postići do kraja projekta, 31. prosinca 2021. godine.
Kako bi tri poduzeća smanjila operativne troškove i povećala prihode te ojačala kapacitete za otplatu duga definiran je veći broj parametara koji se mora postići.
Operativni troškovi HAC-a i ARZ-a, primjerice, u iduće četiri godine moraju se smanjiti za 30 posto u odnosu na sadašnje (HAC 631 milijun kuna, ARZ 197 milijuna kuna). Kada je riječ o broju zaposlenih, čini se da je Svjetska banka zadovoljna programom dobrovoljnog odlaska ljudi, kao krajnji cilj navodi tek omjere: odnos broja zaposlenih po kilometru autoceste trebao bi biti 2,2, dok je sada u HAC-u 2,7, a u ARZ-u 3,3. Pritom je posebno zanimljivo da projekt sadrži i odredbu u većoj spolnoj uravnoteženosti, a kojoj je cilj da se udjel zaposlenih žena poveća sa sadašnjih 20 posto na 25 posto. Iz toga bi se moglo zaključiti u procesu smanjenja zaposlenih žene trebaju manje strahovati od gubitka radnog mjesta.
Rast prihoda
Prihodi od cestarina po kilometru također trebaju blago porasti, na omjer od 0,6. Sada je on u HAC-u 0,63, a u ARZ-u 0,65. Povećanje tih prihoda dijelom je realizirano prošlogodišnjim poskupljenjem cestarina, ali izazov ostaje poboljšanje sustava naplate. U izvješću Svjetske banke se navodi kako strategija još nije definirana te da je u tijeku procedura za angažman savjetnika koji bi trebao dati rješenje kako će se postići krajnji cilj, a to je da do kraja 2021. godine Hrvatska ima automatizirani ili elektronički sustav naplate cestarina.
U suštini, trebao bi se unaprijediti postojeći sustav naplate, a savjetnici bi trebali dati odgovor koji je oblik elektroničkog sustava naplate najpogodniji za autoceste pod upravljanjem HAC-a i ARZ-a. Na koncu, umjesto tri i pol godine ročnost prosječnog kredita tih poduzeća trebala bi iznositi 7,8 godina.
“Neki žele otići, drugi idu kroz prirodni odljev”
U sklopu restrukturiranja iz cjelokupnog cestarskog sektora do kraja 2020. godine trebalo bi otići oko 1000 zaposlenih. Od tog broja prošle godine sustav je dragovoljno napustilo 208 zaposlenih. Od ukupnog broja viška zaposlenih, njih oko 800 je zaposleno u Hrvatskim autocestama, Autocesti Rijeka-Zagreb i Hrvatskim cestama. Krajem prošle godine ministar prometa Oleg Butković je naglasio kako se prilikom otpuštanja najprije prednost daje onima koji žele dragovoljno otići. “Ne treba to gledati kao masovno otpuštanje. Neki žele otići, nešto je prirodnog odljeva, nije to ništa što zabrinjava”, kazao je tada ministar Butković. (K.Ž.)