Planirana bankovna unija otvara pitanje ravnopravnosti banaka u eurozoni i onih izvan nje

ZAGREB - Planovi postroženog nadzora banaka u eurozoni dovode u težak položaj zemlje izvan zone primjene jedinstvene europske valute koje priželjkuju kraj dužničke krize, ali upozoravaju na problem ravnopravnosti banaka u eurozoni i onih izvan nje, pišu u utorak europski mediji.

Veleposlanici Bugarske, Češke, Danske, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Švedske i Velike Britanije sastali su se u ponedjeljak navečer u Bruxellesu kako bi podijelili zabrinutost zbog planova za uspostavu europske bankovne unije koje će Europska komisija objaviti u srijedu.

Ta skupina zemalja ima pravo veta na uspostavu europske bankovne unije iako nisu članice eurozone .

Nijedna od njih ne želi iskoristiti tu opciju jer ne želi ugroziti usvajanje mjera koje bi mogle stabilizirati eurozonu, naglasili su diplomati u razgovoru za informativni portal EUobserver. Upozoravaju ipak da pri izradi konačne verzije tog plana treba uzeti u obzir njihove bojazni.

Najviše ih zabrinjava pitanje ravnopravnosti banaka eurozone i onih izvan zone primjene jedinstvene europske valute.

Tako srednjoeuropske i istočnoeuropske zemlje, čijih čak 65 posto banaka kontroliraju banke iz Austrije, Njemačke i Italije, strahuju od neravnopravne konkurencije velikih banaka onim lokalnima.

"U kojoj bi banci vaša baka štedila kada bi mogla birati između austrijske i rumunjske banke? Nema sumnje da moćni Europski stabilizacijski mehanizam i Njemačka koja stoji iza njega predstavljaju konkurentsku prednost u odnosu na lokalne banke", kazao je jedan diplomat Europske unije.

Drugi je problem što se zemlje izvan eurozone mogu odlučiti za opciju pristupa bankovnoj uniji, ali im to ipak neće donijeti mogućnost utjecaja na odluke upravnog vijeća ECB-a, čije članove imenuju isključivo članice eurozone.

Odluke koje to tijelo bude donosilo kako bi stabiliziralo euro, poput povlačenja kapitala iz istočnoeuropskih podružnica radi jačanja kapitala matičnih banaka u zapadnoj Europi, mogle bi negativno utjecati na zemlje izvan eurozone.

"Trebali bismo u najmanju ruku imati ulogu promatrača u vijeću, ako već dobrovoljno pristanemo na sva ograničenja koja bankovna unija donosi", istaknuo je spomenuti diplomat.