ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor teško će svojim mjerama potaknuti oživljavanje ekonomije i posve je jasno da “svjetlo na kraju tunela” predstavlja samo osjetniji globalni oporavak. No, sudeći prema ocjenama analitičara, za dobre vijesti trebat će još mnogo strpljenja.
Pojedini dijelovi svijeta, ponajprije Azija, na uzlaznom su putu, smatra britanska analitička kuća Economist Intelligence Unit.
U SAD-u, međutim, sadašnji tempo oporavka smatra se privremenim. Stanje je u eurozoni pak, a to je ono što hrvatske izvoznike najviše zanima, “razočaravajuće”.
Prezadužena kućanstva
Zahvaljujući ponajprije velikim ekonomskim stimulansima, rast BDP-a ove će godine biti 2,8 posto. Međutim, već 2011. godine slijedi usporavanje na 1,6 posto. U eurozoni, pak, ove se godine očekuje skromni rast od samo 0,8 posto, a godinu potom tek će neznatno ubrzati na jedan posto.
“U mnogim razvijenim zemljama privatni sektor još je prenapregnut.
Američka kućanstva i dalje su prezadužena, a problem kućnih bilanci ostaje važan i u Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Irskoj”, navodi EIU u najnovijim Globalnim izgledima. Sve te neravnoteže bit će ponovno u fokusu potkraj ove godine, kada počnu blijediti veliki državni poticaji. Stoga je u pojedinim zemljama poput SAD-a neizbježno usporavanje rasta.
Eksplozija javnog duga
K tome, oporavak u razvijenim zemljama dodatno će pogoditi stezanje fiskalne politike koje je postalo neminovno nakon velikih stimulansa i eksplozije javnog duga. U dužem roku, pak, fiskalna konsolidacija bit će uteg za ekonomski rast gotovo svih zemalja.
“Čak i u zemljama čije su javne financije još uvijek stabilne i postoji mali rizik od fiskalne krize, poput Njemačke, stimulansi će početi nestajati tijekom 2010. godine i fiskalna politika počet će negativno djelovati na rast”, kaže EIU. To neće pogoditi samo zemlje koje su u pitanju, nego i njihove trgovinske partnere.
Pritom ipak ne treba očekivati ponovni pad BDP-a, ali rast će biti vrlo slabašan, napominju analitičari EIU-a, ističući da je rast na zdravijim osnovama izgledan tek od 2012. do 2014. godine.
U tom se razdoblju i u eurozoni očekuje povratak trendnim stopama rasta od oko dva posto. To upućuje da će potražnja za proizvodima drugih zemalja biti slabašna još godinama. Utoliko bi hrvatski proizvođači, čini se, trebali tražiti neki alternativni izlaz. U skladu sa sumornim prognozama globalnog rasta su očekivanja oko kretanja cijena sirovina.
Nakon dvogodišnjeg pada potražnje za naftom, EIU očekuje lagani oporavak u 2010. godini i u idućih pet godina godišnje će rasti po stopi od 1,6 posto. Ne očekuju se ni veće oscilacije u cijeni.
Cijenu tvrdih sirovina u budućnosti će diktirati veća potražnja i urbanizacija zemalja u razvoju, poput Kine i Indije. Veću potražnju, zbog rasta populacije i biogoriva, mogu očekivati i proizvođači nekih poljoprivrednih sirovina.
Pšenica za pet godina skuplja 50%
U prošloj godini poskupjela je većina poljoprivrednih sirovina izuzev žitarica koje su “stradale” zbog dobre žetve i nižih cijena proizv-odnje. Međutim, EIU u idućim godinama očekuje više poljoprivredne cijene “zbog strukturnog pomaka u potražnji uslijed veće potražnje zemalja u razvoju, osobito mesa, rasta popu-lacije i utjecaja proizvodnje biogoriva”. Cijena pšenice, primjerice, do 2014. mogla bi skočiti više od 50 posto.