Predsjednik uprave Podravke Zvonimir Mršić u objavi za Huffington Post problematizirao je značaj spolne uključivosti i raznovrsnosti u upravljačkim strukturama.
'Globalni ekonomski izazovi i dugoročni poslovni trendovi preoblikuju ulogu budućih korporativnih vođa', piše Mršić za Huffington Post u članku koji supotpisuje Vedrana Jelušić Kašić. 'Potreba za više ženskog vodstva bila je jedna od središnjih tema unutar međunarodne poslovne zajednice tijekom 2015. Nadalje, unatoč pozornosti koju je problem zadobio, napredak je bio spor, a realnost ostaje poprilično strašna.
Prema podacima koje je objavio Catalyst u prosincu, žene trenutno obnašaju 4,2% direktorskih pozicijama u S&P 500 tvrtkama, a uz to, svega 12% žena u cijelom svijetu sjede u odborima tvrtki, što je, prema istraživanju koje je Deloitte Global uradio u 6 tisuća kompanija u 49 država tijekom 2015. godine, jednako udjelu pozicija u odborima tvrtki koje žene drže u američkim tvrtkama. U Hrvatskoj podaci pokazuju da žene sačivanjavaju 16% upravljačkih odbora. Osnovno nerazumijevanje mogućnosti povezanih s promoviranje i provođenjem spolne jednakosti u poslovnom okruženju još uvijek postoji.
Postoji nekoliko razloga zašto su ovi rezultati alarmantni te zašto je potrebno kontinuirano naglašavanje ekonomskih benefita koje stvar veća raznolikost i uključivost. Najvažnije, ako znatan dio populacije nije ekonomski uključen, to je gubitak najvrednijeg i najoskudnijeg resusrsa - ljudskog kapitala. Žene predstavljaju više od 50% sveučilišno obrazovanog kadra, s tim da su žene zaslužne i za većinu potrošnje u kućanstvima te za obiteljske odluke kada se radi o novčanim i drugim investicijama. Raznoliko i uravnoteženo korporativno vodstvo učinkovitije je i inovativnije, a to nadalje potiče rušenje ustaljenog modela vodstva s muškarcem u centru.
Korijen problema nedovoljne zastupljenosti žena u višim rukovodećim pozicijama višestruka je - predsrasude, spolna stereotipizacija, društvena neosjetljivost i nedostatak političke volje doprinose perpetuaciji takvog stanja. Prema istraživanju, današnjim rastom bi žene tek 2027. godine dosegnule zastupljenost od 30 posto u odborima svjetskim tvrtkama. Ostaje pitanje - što se može napraviti kako bi se taj napredak ubrzao?
Uspjeh putem intervencija u zakonodavstvu
Europski primjeri pokazuju da se putem zakonodavstva rast može ostvariti. Norveška je 2003. u zakone unijela spolne kvote kada se radi o zapošljavanju, a nakon njih to su napravile Francuska, Nizozemska, Belgija i Italija. Podaci pokazuju da je od 2010. do 2013. u većini zemalja članica Europske unije, njih 22 od 28 ostvaren velik napredak u spolnoj ravnopravnosti na radnom mjestu. Danas Norveška predvodi u pogledu uključivanja žena u poslovno okruženje te u toj državi žene okupiraju 35% mjesta u odborima tvrtki koje trguju na norveškoj burzi.
No, intervencije u zakonodavstvu nisu dovoljne kako bi se generirala nova norma inkluzivnog vodstva. Na najvišoj upravljačkoj razini važno je promovirati benefite i vrijednosti koje stvara uključivanje i raznovrsnost. Samoregulacija unutar tvrtki ključan je korak na putu do stvaranja nove kulture uključivog vodstva. Moderni poslovni vođe predani su kontinuiranom regrutiranju raznovrsnih resursa i ulaganju u razvoj ženskog vodstva unutar svojih tvrtki. Inicijative kao što su Global Board Ready Women i Europska mreža za žene u vodstvu imaju iznimno važnu ulogu u identificiranju i promoviranju ženskog vodstva.
Raznovrsnost u upravljačkim odborima proizvode veće dobitke (kapitala)
Inzistiranje na spolnoj raznovrsnosti u korporativnom vodstvu podržava i razborito promišljanje financija. Povećavanje broja žena u tvrtkama dokazano je povećalo produktivnosti i inovacije. Prema najnovijim podacima baziranima na podacima prikupljenima u 1,643 tvrtke koje sačinjavaju mjerilo MSCI World, postoji jasan benefit kod povećavanja raznovrsnosti u upravnim odborima. Istraživanje pokazuje da su tvrtke s više žena u upravljačim odborima donijele 36 posto bolje povrat na uložen kapital od 2010. nego tvrtke u kojima su odbori bili manje balansirani.
Spolna raznovrsnost u upravljačkim odborima prikuplja zamah diljem svijeta. U vrijeme ekonomske neizvjesnosti, imperativ mobilizacije svog raspoloživog talenta nikada nije bio snažniji. U mikro perspektivi, spolna podzastupljenost u nadzornim odborima može naštetiti učinku tvrtke. Na makro razini, spolna podzastupljenost usporava nacionalne ekonomije te promovira negativni poslovni narativ za mlade poslovne žene diljem svijeta. Samo ona društva koja integriraju podzastupljene grupe u svojim ekonomijama mogu ostvariti dugoročnu održivost.
Pošto žene nastavljaju rušiti stereotipe i počinju preuzimati vodeće uloge u društvu, poslovanju i politici, vrijeme je da tvrtke nedvosmisleno podrže i zastupaju spolnu jednakost na najvišoj razini upravljačkih funkcija.'