ZAGREB - Mala poduzeća u Hrvatskoj, kakvih je oko 98 posto, a zapošljavaju 48 posto radne snage, imaju izrazito nisku produktivnost, stvaraju manju dodanu vrijednost po zaposlenome i isplaćuju manje plaće. Međutim, mala poduzeća imaju znatno veći udjel u dobiti nego u prihodu. Razlog? Vlasnici dobit pretaču na vlastiti račun umjesto da je reinvestiraju.
Zašto su kamate visoke?
Rezultat je to analize Hrvatske udruge banaka o financiranju poduzeća u krizi. Zbog izvlačenja kapitala iz poduzeća male su tvrtke znatno zaduženije nego velike, pa su njihove kratkoročne obveze veće od njihova kapitala, dok je kod srednjih i velikih poduzeća kapital veći od obveza. Uz to, u krizi je udio loših plasmana znatno porastao kod malih i srednjih poduzeća, s oko 6,5 posto u 2008. na više od 12 posto u 2009., dok je kod velikih poduzeća udio loših plasmana iznosio manje od 6 posto.
Ti su podaci analitičarima HUB-a odgovor na pitanje zašto su kamate za mala i srednja poduzeća znatno porasle u krizi te zašto teško dolaze do kredita.
Vladini fondovi nisu spas
Smatraju da će fondovi rizičnog kapitala, čije je osnivanje potaknula Vlada, pomoći samo malom broju tvrtki. Većina malih i srednjih poduzeća lakše bi dolazila do novca da država zadržanu dobit oslobodi plaćanja poreza, kao što je to u Estoniji i Švedskoj.
Nadalje, predlažu uvođenje zaštitne kamate, po uzoru na Belgiju i Nizozemsku, gdje se određeni postotak kapitala priznaje kao trošak i umanjuje poreznu osnovicu. Treći je prijedlog da se porez na dobit smanji i da ovisi o udjelu zadržane dobiti.
Smanjiti porez na dohodak
I četvrto, predlažu zaštitu prava naplate potraživanja po uzoru na EU, gdje javni sektor mora plaćati u roku od 30 dana. Bankari upozoravaju da su mala i srednja poduzeća najviše na udaru nelojalne konkurencije iz sive ekonomije, što se može riješiti jedino smanjenjem poreza na dohodak.