Vlada je objavila rezultate Clean starta , no oni teško da mogu pružiti uvid u stvarno stanje u pojedinim ministarstvima, agencijama i javnim poduzećima. Proizlazi to iz novog Aktualnog osvrta Ante Baje, stučnjaka Instituta za javne financije, koji u tekstu naslovljenom “Vlada i državne financije - clean start ili clean stop” upozorava na više prepreka o koje se spotiče stvarno uvođenje reda u javni sektor.
Bez dogovora
Prvi je problem za Clean start metodologija. Ona nije bila dogovorena, pa su konzultantni koristili metode po vlastitu odabiru. Bilo je tu svega: od kreditne analize i analiza financijskih izvješća, preko intervjua, do upotrebe rezultata raznih analiza.
Velik je problem i nemogućnost korištenja godišnjih izvješća, s izuzetkom Ministarstva financija. Razlog je to što ministarstva rijetko izrađuju svoja godišnja izvješća, a ako to i čine, ne objavljuju ih na svojim internetskim stranicama. Uz to, poručuje Bajo, godišnja bi inventura trebala obuhvatiti ne samo funkcioniranje samih ministarstava nego i poslovanje javnih poduzeća iz njihova resora, koja ionako guaju velik dio subvencija. Dodatni je problem i fokus na kojem se temelje analize.
- Umjesto bavljenja prihodima i rashodima, Vlada i mjerodavna ministarstva se trebaju baviti imovinom i obvezama. Glavni su problemi države vezani uz imovinu i obveze te upravljanje njima, a posebno uz nefinancijsku imovinu, za koju nema objedinjenog popisa ni utvrđene vrijednosti - ističe Bajo.
Daleko od idealnog
Iako je, ocjenjuje Bajo, očito da se sustav financijskog izvještavanja u javnom sektoru poboljšao, on je još daleko od idealnog. Stoga bi svako ministarstvo trebalo već sada izraditi konsolidiranu bilancu, koja bi prikazala imovinu i obveze, jer je to temelj za izradu ukupne bilance države. Na strani obveza, kaže Bajo, posebno su problematične visina i struktura obveza trgovačkih društava i institucija u sustavu zdravstva, uglavnom bolnica, o čemu je Jutarnji nedavno pisao.
Prevelika očekivanja
Vlada bi više pozornosti trebala posvetiti i upravljanju javnim dugom, kao i boljem upravljanju financijama. Dodatan je problem nepostojanje definicije strukturnih reformi u Hrvatskoj te njihovih troškova.
- Od Vlade je teško očekivati da će u jednom mandatu napraviti clean start i obaviti potrebna restrukturiranja i konoslidaciju javnog sektora. Međutim, Vlada se u kratkom roku treba pomaknuti od prakse evidencije financijskih transakcija i viđenja državnog proračuna i financijskih planova javnih društava kao prolaznog uplatno-isplatnog računa te se usmjeriti na razvoj dobrih praksi financijskog upravljanja - zaključuje Bajo.