INTERVJU - DARIO SCANNAPIECO

Proces pristupa euru otvara vrata višem kreditnom rejtingu

Dario Scannapieco
 Goran Mehkek / CROPIX

Dario Scannapieco potpredsjednik je Europske investicijske banke od 2007. Fokus mu je financiranje projekata u Italiji, na Malti i u zemljama zapadnog Balkana s naglaskom na upravljanju rizicima, planiranju budžeta i učinkovitosti troškova. Prije dolaska u EIB bio je generalni menadžer odjela za privatizaciju i financije u talijanskom ministarstvu gospodarstva, direktor planiranja i strateške kontrole Talijanskog Telekoma, konzultant za tvrtku Andersen Consulting-Strategic Services, a bio je i na brojnim drugim visokim menadžerskim funkcijama u talijanskom privatnom i javnom sektoru. U Zagrebu je kratko boravio početkom tjedna kako bi potpisao EIB-ov ugovor s nekoliko hrvatskih banaka. Tom nam je prigodom odgovorio na nekoliko pitanja.

Na koji način i prema kojim kriterijima birate banke s kojima ćete u pojedinoj zemlji surađivati - preferirate li suradnju s nacionalnim razvojnom bankama ili s velikim komercijalnim bankama koje raspolažu s više vlastitog kapitala i bolje su uključene u međunarodno financijsko tržište?

- Kad zaprimimo zahtjev za suradnju s nekom bankom, prije svega provjeravamo njezin ugled i njezinu pouzdanost na temelju njezina rada i financijskih izvješća. Banke koje su imale problema u bilo kojem segmentu poslovanja teško mogu doći do suradnje s Europskom investicijskom bankom. EIB kao banka Europske unije prije svega surađuje s nacionalnom razvojnom bankom HBOR-om. HBOR je u Hrvatskoj naš najveći partner, a isto tako surađujemo i s poslovnim bankama, što je razvidno iz ugovora koje smo ovaj tjedan potpisali. Naime, uz ugovor s HBOR-om potpisali smo tri ugovora s poslovnim bankama: PBZ-om, ZABA-om i HPB-om. Osim ugovora od 220 milijuna eura, prije mjesec dana s HBOR-om smo također potpisali kreditnu liniju od 250 milijuna eura. To je bila prva tranša okvirnog sporazuma u iznosu od 800 milijuna eura, kojima potičemo ulaganja u mala i srednja poduzeća i općine. Ta EIB-ova kreditna linija podupire zapošljavanje mladih osoba u Hrvatskoj u dobi do 30 godina, koji su suočeni sa stalnom visokom stopom nezaposlenih od 30%. EIB-ova Inicijativa poslova za mlade ("Jobs for Youth Initiative") pruža dodatnu podršku krajnjim korisnicima pokažu li da je njihov projekt ulaganja pridonio otvaranju radnih mjesta za mlade ljude.

Kakve projekte preferirate? Najavili ste investicije u "male projekte s dugotrajnim utjecajem". Koji projekti se uklapaju u tu definiciju?

- EIB je banka Europske unije i njezina dva osnovna zadatka su poticati razvitak gospodarstva unapređenjem gospodarstava članica EU i poticati otvaranje novih radnih mjesta. Svi projekti koji zadovoljavaju ta dva osnovna cilja i dokažu svoju isplativost mogu računati na sredstva EIB-a ili izravno ili preko naših partnera, razvojnih i poslovnih banaka. Kreditirati možemo izravno samo velike projekte, a male i srednje kreditiramo preko okvirnih zajmova koje odobravamo našim poslovnim bankama i HBOR-u. Možemo naglasiti da je EIB neprofitna ustanova tako da isplativost projekata nije vezana za stvaranje većeg profita, nego ponovno ulaganje EIB-ovih sredstava kako bismo ih mogli plasirati i ubuduće. Najbolje obrazloženje investicija koje najčešće financiramo naše su četiri grupe prioriteta: infrastruktura, malo i srednje poduzetništvo, zaštita okoliša i inovacije. U svim tim prioritetima posebno gledamo projekte koji otvaraju veći broj radnih mjesta te smo se opredijelili za male projekte koji imaju pozitivan učinak na gospodarski razvitak i razvitak u cjelini.

Kako procjenjujete rizik ulaganja u Hrvatskoj? Što u tom kontekstu znači nizak kreditni rejting države?

- Procjena rizika investiranja u Hrvatsku, prema našem mišljenju, pozitivna je, dakle EIB je dosad s više od 5 milijardi eura financirao projektna ulaganja u Hrvatskoj te dosad nismo imali nikakvih problema s urednim vraćanjem kredita. Što se tiče nižeg rejtinga države, to se negativno odražava na cijenu kapitala i visinu kamatne stope, ali unatoč tome kamate i općenito svi drugi uvjeti koje EIB osigurava svojim korisnicima u Hrvatskoj iznimno su dobri i povoljni, usudio bih se reći i najpovoljniji, posebno kad se računaju rokovi otplate koje EIB odobrava za projekte u infrastrukturi i poduzetništvu.

Hrvatska planira brzi ulazak u proceduru uvođenja eura. Što to znači za rizičnost zemlje i za njezin pristup međunarodnom financijskom tržištu? Može li to utjecati na kamatne stope?

- Dobro je da je Hrvatska krenula u zahtjevan i ambiciozan postupak uvođenja eura. Što se tiče pozitivnih učinaka, mogu ponajprije istaknuti kako zadovoljavanjem kriterija za uvođenje eura Hrvatska ostvaruje kriterije za viši rejting, samim time i bolji pristup međunarodnim tržištima kapitala. Svakako, to će se odraziti na smanjenje kamatne stope za sve investitore. Jako pozitivno ocjenjujemo to što je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina učinila u smanjenju ukupne zaduženosti i smanjenju deficita državnog proračuna. Isto tako, izuzetan uspjeh, unatoč sadašnjem kreditnom rejtingu, Hrvatska je postigla u zadnjem izdavanju obveznica. Sve su to dobre pretpostavke i podloga na zahtjevnom i ambicioznom putu uvođenja eura.

Jeste li zadovoljni ritmom kojim se Hrvatska koristi sredstvima EIB-a? Ima li dovoljno kvalitetno pripremljenih projekata?

- Zadovoljni smo plasmanom EIB-ovih kredita u Hrvatskoj i suradnjom kako s HBOR-om, tako i s poslovnim bankama i krajnjim korisnicima, a EIB je spreman u sljedećoj i nadolazećim godinama povećati plasman, posebno u okviru Plana ulaganja za Europu, tzv. Junckerovog plana, koji je uspostavila Europska komisija s EIB-om i koji provodi EIB. Sve je više zahtjeva iz Hrvatske za investiranje uz potporu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI). Vjerujemo da će već u sljedećoj godini biti mnogo projekata koje ćemo kreditirati u okviru Junckerovog plana.

Tijekom proteklih pet godina EIB je u Hrvatskoj investirao 2,4 milijarde eura. Koji projekti su se pokazali najuspješnijima?

- U posljednjih pet godina tijekom kojim smo odobrili više od 2,4 milijarde eura u Hrvatskoj, bilo je važnih projekata i teško je izdvojiti neke posebno, ali možemo istaknuti one u infrastrukturi, poput gradnje nove Zračne luke u Zagrebu, obnove i proširenja Zračne Luke Dubrovnik, financiranja uređenja i proširenja Hotela Dubrovačke rivijere. Niz značajnih projekata s inovativnim predznakom u malom i srednjem poduzetništvu, projekti zaštite okoliša koji su financirani uz pomoć HBOR-a i poslovne banke. Jadran galenski laboratoriji također se financirao putem HBOR-a te niz općinskih projekata vodoopskrbe i odvodnje s ugradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u cijeloj Hrvatskoj.

EIB podržava projekte koji su osjetljivi prema okolišu. Razmatrate li ulazak u neki od energetskih projekata na hrvatskim otocima?

- EIB puno polaže na zaštitu okoliša, napomenuo sam da je to jedan od prioriteta, a u svim projektima koje EIB financira mora biti odobrena studija utjecaja na okoliš kako dobrobit na jednoj strani ne bi prouzročila štetu na drugoj strani. U okviru zaštite okoliša i u financiranju objekata solarne energije i vjetroparkova spremni smo financirati takve projekte u Hrvatskoj, u skladu s hrvatskim zakonodavnim okvirom.

Samo 18 posto EIB-ovih kredita u Hrvatskoj otišlo je projektima urbanog razvoja. Znači li to da banka još nije dovoljno prepoznata u lokalnim upravama?

- Jedinice lokalne samouprave, kao i većina gospodarstvenika u Hrvatskoj u ovom razdoblju su usmjereni na korištenje darovnica EU i zbog tog razloga županije, općine i gradovi manje traže kreditna zaduženja, pa tako i EIB-ova. Međutim, moram istaknuti da je EIB spreman sudjelovati u sufinanciranju projekata koje se financiraju i iz fondova Europske unije. Imamo veliko iskustvo u tom području i razvili smo učinkovit model EIB financiranja s darovnicama EU. S druge strane, kako je riječ o brojnim manjim projektima, da bi se mogli financirati preko EIB-a u redovnim programima, a posebno uz pomoć Junkerova plana ili EFSI-ja, treba osnovati investicijske platforme preko kojih bi se ti projekti mogli financirati. Upravo prije nekoliko dana u organizaciji EIB-a, Komisije EU i Hrvatske gospodarske komore održana je radionica za osnivanje i korištenje investicijskih platformi koju je predstavio gosp. Wilhelm Molterer, direktor EFSI-ja, kako bi se i predstavnici lokalnih zajednica i gospodarstvenici upoznali s načinom osnivanja i radom investicijskih platformi.

EIB je u ovom trenutku vjerojatno najtiša financijska institucija u Hrvatskoj. Planirate li učiniti banku vidljivijom i uključenijom u život Hrvatske? Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) vrlo je prisutna i dobro prepoznata.

- EIB dosad nije puno radio na svojoj promociji i tome što radi, posvetili smo se svom radu, nismo previše brinuli o vidljivosti, a s druge strane većina naših plasmana išla je preko posrednika. Osnivanjem EIB-ova ureda u Zagrebu želimo se više posvetiti vidljivosti i prepoznatljivosti, a s druge strane, spremi smo više ulagati u veće projekte i ići izravnim kreditima.

Zašto bi netko izabrao EIB umjesto EBRD-a ili bilo koje druge razvojne banke?

- Prije svega, želim istaknuti da mi s EBRD-om i ostalim međunarodnim razvojnim bankama dobro surađujemo i u drugim državama pa tako i u Hrvatskoj. Svaka od naših partnerskih međunarodnih ustanova ima svoje prednosti, EIB-ove prednosti su mogućnosti dugog roka otplate i vrlo povoljni uvjeti financiranja. Naime, EIB kao banka EU posvećena je isključivo investicijama na dugi rok i smatram da smo tu najbolji. Na kraju krajeva, među međunarodnim bankarskim ustanovama, EIB je najveći zajmodavac na svijetu u dugoročnim investicijama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. svibanj 2024 02:46