Novi prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima na noge je digao proizvođače videoigara. Iako se, kako ističu u gaming industriji, njihova djelatnost ovime prvi put jasno definira, prijedlog zakona koji potpisuje Ministarstvo kulture daleko je od onoga što su očekivali.
- Ovaj je prijedlog još dalje od sličnih zakona u drugim zemljama, poput Britanije, u kojoj država potiče proizvođače videoigara - kaže Alan Sumina, direktor i suvlasnik Nanobita, jedine hrvatske tvrtke koju je Financial Times uvrstio na listu brzorastućih po rastu prihoda od 2012. do 2015. godine.
Prihodi u izvozu
U toj tvrtki, osnovanoj 2008., radi stotinjak zaposlenika. Prihodi su lani bili oko 57 milijuna kuna i najvećim su dijelom ostvareni u izvozu, a dobit 12 milijuna kuna. U hrvatskoj gaming industriji danas postoji dvadesetak važnijih tvrtki, s oko tisuću ljudi. U Klasteru hrvatskih proizvođača računalnih igara (CGDA) zadovoljni su što su u Vladi prepoznali značaj industrije videoigara i uvrstili tu branšu u novi zakonski prijedlog. No, pohvalama je tu i kraj, pa se u tom Klasteru žale da se u zakonskom prijedlogu spominju samo uzgred i bez jasnih koristi koje će industrija od toga imati.
- Zatražit ćemo sastanak u Ministarstvu kulture i iznijeti naše primjedbe i prijedloge - kaže Andrej Kovačević, predstavnik CGDA.
Dodaje kako je u prijedlogu nekoliko spornih točaka. Prije svega, nema iskoraka u definiranju konkretnih aktivnosti kada je riječ o videoigrama. Novi oblici se nominalno priznaju kao audiovizualna djelatnost, ali na tome sve staje. Uz to treba dopuniti pravilnike za audiovizualne djelatnosti kako bi uključivali i videoigre. Traže i promjenu ustroja i statuta HAVC-a, tim više što bi upis u njegov registar ubuduće trebao biti ključ za tvrtke koje proizvode videoigre.
Kozmetičke izmjene
- Ako izmjene ostanu samo na priznavanju videoigara kao audiovizualne djelatnosti, onda govorimo samo o kozmetičkim izmjenama - poručuje Kovačević.
Odnos gaming industrije i HAVC-a i inače je, tvrde proizvođači videoigara, prilično nejasan. U gaming industriji se žale da im je upis u registar samo još jedan od administrativnih nameta, a da od toga neće imati koristi. Štoviše, žale se, mogli bi plaćati i poveće kazne ako se ne registriraju.
- Poticaji su i dalje rezervirani za filmsku industriju - strahuje Sumina. No, u HAVC-u tvrde da to nije tako i da će i gaming industrija imati pravo na poticaje. - Gaming industrija će imati pravo na potpore. Hrvatska u tome ima što ponuditi i HAVC u tome vidi budućnost - ističe Daniel Rafaelić, ravnatelj HAVC-a. U Ministarstvu kulture ističu kako je javna rasprava o prijedlogu zakona završila 14. prosinca i kako će se u mjesec dana očitovati o pristiglim prijedlozima i primjedbama. Uzet će se u obzir i primjedbe gaming industrije.